Drugi dio 8. Liderovog Susreta guvernera i bankara regije u Rovinju, pripao je tradicionalno bankarima i financijskoj industriji. U uvodnom predavanju ekonomski analitičar Velimir Šonje izložio je trendove kreditiranja, objasnivši kako je bilo snažno početkom godine, ali i da je potom malo usporilo, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.
Prema njegovu mišljenju, jamstvene sheme koje inače nisu toliko važan element kreditne aktivnosti u oporavku bi mogle imati jednu od najvažnijih uloga. U krizi su najčešće bile usmjerene prema novim kreditima i prvoklasnim klijentima, no neke zemlje uvrstile su i mogućnost refinanciranja u davanje jamstvenih shema. Prema njegovoj procjeni sheme u Hrvatskoj iznose oko 4 posto BDP-a, što je solidna razina pokrića rizika i ima pozitivan efekt na kamatne stope i problem kolaterala, no kao problem vidi da se njima bave dvije različite agencije, HBOR i HAMAG-BICRO, kao i veliku fragmentiranost i specijaliziranost tih shema.
Budući da analiza učinka shema i nema puno, trebalo bi utvrditi kroz suradnju svih dionika načine za njihovo optimiziranje jer ako su preniske to negativno utječe na kreditnu aktivnost, a ako su previsoke stvaraju 'zombi ekonomiju', odnosno održavaju na životu neperspektivna poduzeća. Šonje vjeruje da su potrebni veća fleksibilnost shema, dogovor svih zainteresiranih strana o kriterijima, kao i visok stupanj transparentnosti.
Tijekom panela koji je uslijedio, predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović upozorio je da će rezultati banaka ove godine zasigurno biti lošiji premda je teško procijeniti koliko i da rezervacije osjetno rastu. Doduše, Borislav Centner iz Erste Banke rekao je da njegova banka zasada ne bilježi značajniji porast rezervacija i dodao da su mnogi procesi za koje se mislilo da će trajati i biti komplicirani realizirani u vrlo kratkom roku zbog pandemije, poput ubrzane digitalizacije i rada od kuće.
Uz pomoć HUB-a banke su utvrdile i ujednačile kriterije za reprogram kredita, pojasnio je, i na vrijeme osigurale adekvatnu likvidnost čime je izbjegnuto nepotrebno širenje panike, a istaknuo je i vrlo pozitivnu ulogu regulatora tijekom ovih izvanrednih okolnosti.
I Hrvatska poštanska banka je, prema Marku Badurini, predsjedniku Uprave, u povoljnoj poziciji zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti na kraju prošle godine, ali i brzoj reakciji uslijed krize i potresa koja je pokazala da se banka može brzo prilagoditi novonastalim okolnostima, čak i ponuditi nove usluge.
Vedran Šošić iz HNB-a ukazao je na izmijenjen karakter kredita u posljednje vrijeme, kao što se moglo i očekivati, odnosno pomak od investicijskih kredita prema kreditima za likvidnost. Na smanjenje kreditne aktivnosti posljednjih mjeseci nije, misli, utjecalo toliko pooštravanje uvjeta kreditiranja, nego državna intervencija, početak ponovnog rada nakon lockdowna i relativno solidna razina likvidnosti.
Kazao je da HNB očekuje snažan oporavak, ali uz upozorenje da su prognoze vrlo nezahvalne trenutačno, tim više što je trenutačni oporavak vrlo asimetričan.
Ovoj uglavnom pozitivnoj atmosferi pridružio se i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e koji je sustav u cjelini ocijenio otpornim zahvaljujući radu regulatora prije izbijanja krize. Ukupno gledano, smatra Žigman, svi su akteri financijskog sektora prošli više-manje dobro, iako su investicijski fondovi u prvi mah zabilježili pad imovine od 44 posto jer su u panici ljudi počeli povlačiti uloge. No, akcijom regulatora situacija je stabilizirana, a osigurana je i adekvatna likvidnost.