Tradicionalna poslovna konferencija MEETING G2 koju sedmu godinu organizira istoimena Udruga za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske održala se ove subote, 27. studenog, u virtualnom izdanju.
Antun Krešimir Buterin, predsjednik udruge Meeting G2 uvodno je rekao kako svi volonteri u udruzi Meeting G2 čvrsto vjeruju kako Hrvatska nema samo 4 milijuna stanovnika, koliko nas je bilo na zadnjem popisu stanovništva, već da s iseljenicima sigurno brojimo oko 8 milijuna.
- I ove godine želimo vas sve zaraziti optimizmom i vjerom da možemo bolje, da Hrvatska može biti bogatija od Švicarske, uređenija od Južne Koreje i sretnija od Danske – rekao je Buterin.
Rast kao mjera
U sklopu konferencije održao se i virtualni panel na kojemu je, između ostalih, sudjelovala poduzetnica Bernarda Cecelja (Bernarda). Tvrtka Bernarda proizvodi krevete te 70 posto proizvodnje plasira na inozemna tržišta. U koroni, kaže Cecelja, proizvodnja je pala na nekih 50 posto, ali da je krizu preživjela zahvaljujući tome što postoji već 23 godine te je imala sredstava s kojima je mogla pokrivati plaće zaposlenika, pa nije bilo ni otpuštanja.
- Uz proizvodnju kreveta, bavimo se i turizmom, ali smatram kako Hrvatska ne smije spasti samo na tu granu industrije, turizam nije jedini izvor hrvatske budućnosti – rekla je Cecelja.
Antonio Šeparović izvršni direktor IT tvrtke Oradian je također komentirao zadnje dvije pandemijske godine, pa je rekao kako se njima usporio rast.
- Mi sve mjerimo u rastu, pa možemo reći da nam se usporio rast zadnje dvije godine. Ipak, to smo vrijeme iskoristili da pogledamo tvrtku iznutra i da se pripremimo za otvaranje tržišta kada se sve jednom otvori. Nismo se još normalizirali ali smo se prilagodili situaciji. Kada gledam druge sektore i druge tvrtke u Hrvatskoj koje se bave izvozom znanja ili tehnologije, svi rastu. Vidimo dobre stvari, poput Infobipa ili Rimca. Tko se prilagodi i ima znanje rast će jer poslije svake krize dolazi velika prilika – rekao je Šeparović.
Šeparović je dodao kako vidi da se u Hrvatskoj stanje mijenja i to na bolje, što društveno što poslovno.
- Imam dojam da se i dijaspora vraća i da se društvo dijaspore širi u Hrvatskoj. Također, sve više stranaca dolazi ovdje graditi svoj poslovni i privatni život – dodao je Šeparović.
Goran Basarac iz tvrtke Šestan-Busch je naglasio kako je obrambena industrija Hrvatske krunski dragulj u Hrvatskom gospodarstvu.
- Postoje tvrtke u Hrvatskoj koje su svjetski renomirani proizvođači u ovom sektoru. Prvenstveno mislim na Šestan-Busch iz koje i sam dolazim, tu je i HS produkt i Dok-Ing. usporedio bih te tri tvrtke s Audijem, BMW-om i Mercedesom u prenesenom značenju. Te naše tri tvrtke se mogu uspoređivati sa svim globalnim tvrtkama u svojim nišama – dodao je Basarac.
Što se tiče pandemije, Basarac je rekao kako tvrtka nikad bolje nije poslovala, te da se perspektiva za ovaj industrijski segment otvara kako nove krize dolaze. Dodao je kao se čini da će biti još mnogo sigurnosnih izazova te da je važno imati ovakve tvrtke koje mogu odgovoriti na te izazove.
- Što su veće krize mi više rastemo. Kriza je otvorila nove prilike i niše na kojima nismo prije radili. Recimo, izašli smo u segment civilne sigurnosti – dodao je Basarac.
Agropošta i Miret rasali unatoč pandemiji
Na drugom panelu koji se bavio pričama o uspješnim počecima i pokretanjima tvrtki sudjelovali su sudjelovali su Mirela Švaić iz Agropošte i Domagoj Boljar iz tvrtke Miret.
Švaić pričala je kako su nastali sokovi Agropošta – od ideje do samog proizvoda. Dotakla se i same proizvodnje kao i prilika na tržištu te krize.
- Mi smo također razvili novu nišu u koroni a radi se poslovnim poklonima. To je dovelo do ogromnog rasta od 300 posto. To nas je stavilo pred mnoge izazove, velika potražnja na koju smo morali odgovoriti. ali uspjeli smo, radili smo preinake u proizvodnom pogonu a jedan veliki izazov je bila i likvidnost. No, ponosna sam što niti jednom kupcu nismo kasnili duže od 7 dana s isporukom proizvoda. Win win win u lancu, kupac, zaposlenik, dobavljač nam je jako važan – zaključila je Švaić.
Boljar je naravno govorio o početcima tvrtke i ekološkim tenisicama koje je u suradnji s bratom proizvodi. Također kao i Agropošta, kriza im je donijela samo pozitivne stvari.
- Godine 2015. održiva moda nije bila uopće pojam, a tada se javile prve ideje. Danas smo na pragu da od toga napravim vrlo uspješan posao i da naše tenisice kroče po svim zemljama Europe – rekao je Boljar i dodao kako su tenisice Miret potpuno prirodne te da ne koriste sekundarnu plastiku kao sirovinu.
- Želimo radikalno promijeniti pristup tako da težimo tome da su naši materijali što prirodniji. Koristimo konoplju, vunu, kaučuk pluto...97 posto komponenti na našoj obući je prirodnog podrijetla. Ljepilo i konac je jedino što imamo ne ekološki na tenisicama – dodao je Boljar. Rekao je kako žele učiniti svijet obuće zelenijem te da im se svi mogu pridružiti u tome tako da postanu dioničari tvrtke.
Poruke potpore
Tijekom cijele konferencije unaprijed snimljenim video porukama su se javljali razni govornici, među njima, Jelena Nadinić, Sveučilište u Buenos Airesu, savjetnik za Hrvate izvan Hrvatske za Argentinu, Luke Jurčević, Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Zapadne Australije; Niko Ilić, Predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji; Steven Živko Pavletić, Predsjednik Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca i voditelj One Hrvatske; Dario Mihelin, Hrvatski ambasador u Kini; Josip Hrgetić Sekulić, osnivač MG2 i povratnik iz Južne Amerike te bivši tenisač a danas uspješni poslovni čovjek Mario Ančić koji je dao kratki video intervju.