Konferencijske vijesti
StoryEditor

Mentalno zdravlje sve je važnije, kako ne dopustiti stresu da nas pojede

02. Prosinac 2021.
ŽENE U BIZNISU 2021. Panel 2: Gordana Gelenčer, Iva Biondić, Iva Rogović Lekić, Martina Rojnić Kuzman i Manuela Šolafoto Ratko Mavar

Neizvjesnost i promjene koje je donijela pandemija prouzročile su još veće količine stresa, koje su u biznisu ionako na impresivnim razinama. No, pojavio se stoga još jedan važan trend, osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja i spremnost poslodavaca da se time pozabave. Iako se taj trend polako razvijao desetljećima, čini se kako su u Hrvatskoj wellbeing i mindfulness tek pandemijom zapravo zaživjeli u poslovnom svijetu i danas u nekim tvrtkama stoje uz bok financijskim planovima.

Da je briga o osobnom razvoju i dobrobiti zaposlenika iznimno važna već godinama je svjesna predsjednica Uprave KTC-a Daliborka Kranjčić koja svakodnevno meditira, u dodiru je s prirodom, a za kvalitetnije hvatanje u koštac s poslovnim i životnim izazovima pohađala je i završila četverogodišnji program Škole osobnog i organizacijskog razvoja. U razgovoru One on One s Gordanom Gelenčer na konferenciji Žene u biznisu ispričala je da za nju osobni razvoj predstavljaju vrlo jednostavne komponente kao što su svakodnevna tjelesna aktivnost, dovoljno sna, meditacija i na kraju, suštinski dio tog osobnog razvoja je razvijanje samosvijesti.

- Razvijanje svijesti o sebi osvještavanje je da su naša gledanja na svijet, reakcije na ljude koje nas okružuju i emotivne reakcije u velikom dijelu automatizirane i dolaze iz podsvjesti. Budući da tako izgleda preko 95 posto našim dnevnih akcija, ako ne razvijamo svijest o sebi, nemamo apsolutno nikakvu kontrolu, vozimo na autopilotu. Osobnim razvojem radi se na osvještavanju podsvjesnih obrazaca čime upoznajemo sebe kako bismo bili što prilagođeniji i bolje se snalazili u svijetu oko sebe - defamirala je te hype pojmove Kranjčić.

Veća razina svjesnosti i kritičko preispistivanje vlastitih reakcija daje mogućnost objektivnijeg sagledavanje situacije, i razumijevanje motiva i stavova onih oko vas, rastumačila je kako rad na sebi utječe na zaposlenike i općenito, na rad u poslovnom okruženju.

Upravo o tome kako se wellbeingom i mindfulnessom upravlja na radnom mjestu govorilo se na panelu koji je uslijedio.

Specijalistica psihijatrije u KBC-u Zagreb i profesorica na Medicinskom fakultetu Martina Rojnić Kuzman pojasnila je na početak kako stres djeluje na tijelo.Ta fiziološka, evolucijska reakcija omogućuje prilagodbu i preživljavanje, a izaziva lučenje adrenalina koji nas priprema na suočavanje s ugrozom, a potom i kortizola koji ima tri moguća djelovanja - na imunitet, hormonsku neravnotežu ili na metabolizam (primjerice dijabetes ili smanjenje proteina). 

- Nemoguće je da smo pod stresom privatno, a da smo na poslu ok. Nemoguće je izbjeći prelijevanja iz osobnog života u poslovni. Izbjegavanje suočavanja s uzrocima stresa dovest će do toga da nas stres pojede. Stres koji doživljavamo na poslu bismo trebali doživljavati kao prijatelja jer on nam pomaže prepoznati koja je to situacija s kojom se morati pozabaviti - rekla je između ostalog Rojnić Kuzman te pojasnila i kako prepoznati burnout sindrom.

Briga za zaposlenike, mogućnost otvorene komunikacije o emocijama i mentalnom stanju postala je dio korporativne kulture. Postavilo se pitanje je li to prolazni trend ili će se zadržati.

- Ne mogu odgovoriti hoće li se trend zadržati, ali svi se slažemo da je najvrjednija valuta ljudski kapital i moramo o ljudima voditi brigu puno više nego što se to činilo prije. Naši ljudi traže lidere, ne menadžere i to moramo pokazati svaki dan, neovisno o tome kako se osjećamo. Pandemija je to sigurno ubrzala, ali tom se temom sve više bave ozbiljne korporacije i sve će se više baviti - smatra Manuela Šola, direktorica Komunikacijskog laboratorija i predsjednica Nadzornog odbora HUP-a.

Šola ističe i da su tvrtke sve osvještenije i zbog toga što je na tržištu rada nova generacija, nova vrsta zaposlenika kojoj su vrijednosti kompanije puno važnije od svega ostalog. Njih zanima društveno odgovorna strategija tvrtke i to će isto biti dio promjene.

Korporativna trenerica, coachica te direktorica strateškog razvoja Sveučilišta VERN' Iva Biondić podijelila je dio svog bogatog coacevskog iskustva budući da radi za velike svjetske kompanije u puno različitih sektora, za ljude sa šest kontinenata. Pojasnila je da je uloga coacha da osvijesti podsvjesne obrasce, a nakon toga sve ovisi o pojedincu kako će i koliko koristiti alate koje je dobio na treninzima. Ne reagiraj, razmisli - to je mantra koju Biondić uči menadžere. Zvuči jednostavno, ali nije lagano.

- Mi smo klupko emocija, sve što se događa triger je za nešto. Ono što je bitno, što radimo svi na treninzima coachinga, to je razvoj emocionalne inteligencije, što nije neki jako alternativni koncept. Emocionalna inteligencija se može definirati kao prepoznavanje svojih emocija, znanje kako njima upravljati te prepoznavanje tuđih emocija i upravljanje njima. Menadžeri koji su emocionalno inteligentni uspješniji su, pokazuju to sva istraživanja - naglasila je Biondić poručujući da ne moraju svi meditirati, ali da moraju pronaći svoj ispušni ventil bio to ples ili pjevanje.

Upravo u tečaju pjevanja predsjednica Uprave brokerskog društva Marsh Iva Roković Lekić trenutačno nalazi najveću relaksaciju. Unatoč izrazito stresnom sektoru, šefica Marsha u Hrvatskoj kaže da u tvrtki njeguju relaksiranu atmosferu, otvorenu komunikaciju i prijateljske odnose. Prije no što je došla u financijski sektor, bila je pilotkinja, što ju je naučilo da u poslu bude uvijek tri koraka unaprijed. 

- Hendlanje stresa u pilotskom poslu je drugačije, to me naučilo da moram biti tri koraka naprijed, jer u zraku, ako ih nemate, mrtvi ste. To su neki moji mentalni postulati koje prilagođavam ovom poslu i možda stvaram dodatan stres zaposlenicima. Pretpriprema je jako važna, to sam projicirala u ovaj posao i mislim da smo upravo zato toliko uspješni u Hrvatskoj - zaključila je Roković Lekić s porukom da svi ionako moramo raditi te da upravo zato taj poslovni dio života moramo napraviti najzanimljivijim mogućim.

Wellbeing i mindfulness danas stoje uz bok financijskim

22. studeni 2024 04:19