Tehnologija mora olakšati i poboljšati život ljudi, mora riješiti stvarne probleme. Pametni grad Beč ne primjenjuje tehnologiju radi tehnologije same. Građani su uvijek u fokusu, ne obratno
Grad za najkvalitetniji život već je gotovo cijelo desetljeće austrijska prijestolnica. Otprilike otad je na snazi i holistička inicijativa 'Beč pametni grad' kojoj se 2014. pridružila i pametna strategija, čiju realizaciju kao inovacijski broker osigurava posebna Agencija Smart City u sklopu Gradskog ureda za urbane inovacije (Urban Innovation Vienna). Stručnjak iz te agencije Nikolaus Summer, jedan od glavnih govornika 17. ožujka na konferenciji 'Pametnim rješenjima do održivoga grada – Smart Cities 2020.' na Zagrebačkom velesajmu, otkriva na kojim se projektima trenutačno radi i što se planira za budućnost te kako napreduje bečki futurološki zametak i jedan od najvećih urbanih razvojnih projekata u Europi 'Aspern Seestadt', u koji najviše ulažu privatni investitori.
Koji su glavni ciljevi Beča kao pametnoga grada definirani u pametnoj strategiji?
– Gradsko vijeće Beča prihvatilo je 2014. dugoročnu okvirnu strategiju pametnoga grada do 2050., koja je postala pravno obvezujući dokument za sve organizacije gradske administracije. Ona daje smjernice za nadolazeća desetljeća, ali ne bez revizija i redovitih prilagodbi uvjetovanih brzim promjenama. Tako je strategija prošle godine ažurirana. Njezin primaran fokus su ljudi budući da su pametni građani ključni za nastanak pametnoga grada. Važne su i tehnološke inovacije, ali one moraju biti u službi pomaganja ljudima. Beč može uspjeti samo u suradnji s inovatorima svih sfera urbanog života. Nastojat ćemo znatno smanjiti konzumaciju resursa, ali u isto vrijeme grad mora osiguravati najviši mogući standard življenja. Neki od glavnih ciljeva Beča su do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova po glavi stanovnika za barem 35 posto, odnosno za 80 posto do 2050. Dotad bi Beč trebao biti inovacijski lider zahvaljujući 'top-end' istraživanjima, snažnoj ekonomiji i obrazovanju te grad s najvišom kvalitetom života i općenito zadovoljstva životom u Europi. Nastavit ćemo se fokusirati na socijalnu uključivost u kreiranju politika, a do 2030. cilj je da poticanjem javnog prijevoza, korištenja bicikala, pješačenja i održivih usluga za dijeljenje prijevoza 85 posto prometa postane ekološki prihvatljivo.
Možemo li izdvojiti neke pametne projekte koji se trenutačno provode u Beču?
– Beč je uložio mnogo napora u ostvarenje različitih 'smart city' projekata na različitim područjima. Primjerice stranice e-vlade već imaju oko milijun pregleda na mjesec, ulaganjem u zajedničke solarne elektrane Bečani imaju mogućnost sudjelovati u stvaranju obnovljive energije, a provodi se i istraživački projekt 'WAALTeR' (Wiener Active and Assisted Living Test Region), koji upoznaje starije građane s digitalnim uslugama i alatima. Radi se i na pametnoj prometnoj rasvjeti za lakše i učinkovitije upravljanje prometom. Stvaramo gustu mrežu mjernih postaja koje će davati vrijedne podatke i upotrebljavat će ih prognostički i okolišni senzori za različite svrhe. Istaknuo bih i Ebswien, glavni pogon za obradu otpadnih voda, koji je na pragu da postane samoodrživ. Projektom 'SternE' pogon je smanjio potrošnju energije za 11 posto, a EOS projektom optimizacije korištenja mulja moći će stvarati više od sto posto energije za pročišćavanje otpadnih voda korištenjem kanalizacijskog plina. Osim nabrojenih projekata, ponosni smo što imamo više od 70 projekata za pametni grad, a bit će ih još.
Je li projekt pametne četvrti Aspern Seestadt samo pametan primjer ili namjeravate primijeniti rješenja kojima se ondje koristite i na ostali dio grada?
– Aspern Seestadt trebao bi biti urbani laboratorij pametnoga grada Beča. On će nicati na sjeveroistočnom dijelu grada u idućih nekoliko desetljeća. U budućnosti, tamo će biti smješteno minimalno 11.500 kućanstava, gdje će živjeti oko 20 tisuća ljudi. Nadalje, tamo će se otvoriti tisuće radnih mjesta u sektorima usluga, trgovine, proizvodnje, znanosti, istraživanja i edukacije. Održivost, osobito dizajn javnih prostora, kralježnica je ovog projekta urbanog razvoja. S mnogim uspješnim pilot-projektima poput Aspern Smart City energetskih istraživanja, istraživanja mobilnosti u aspern.mobil LAB-u ili pilot-tvornica za naprednu proizvodnju (industrija 4.0), Seestadt pokazuje aspekte pametnoga grada u 21. stoljeću.
Koji su financijski benefiti pametne tehnologije u Aspern Seestadtu?
– Oko pet milijardi eura bit će uloženo u Aspern Seestadt, a većina tih sredstava doći će iz privatnog sektora. Naravno, očekujemo i da će projekt potaknuti ekonomsku aktivnost, a time i dodatnu vrijednost projekta.
Beč je uveo i autonomne autobusne linije u javni prijevoz. Kakvi su daljnji planovi u tom području?
– 'Auto.Bus Seestadt' istraživački je projekt koji provodi bečka prijevoznička kompanija Wiener Linien s mnogo uključenih dionika. Taj projekt još nije postao komercijalan. Građani se u autonomnim autobusima voze besplatno. Dionici žele saznati kako se ljudi koriste tom novom tehnologijom te razumjeti društvene i ekološke posljedice njezine uporabe. Smislena uporaba inovacija, najbolje odluke o infrastrukturi i odgovarajuće pravne regulative dolaze s istinskim razumijevanjem potencijalno disruptivnih novih tehnologija, njihova utjecaja na ljude i svakodnevni život. Autonomna vožnja otvorit će nove, veoma obećavajuće mogućnosti. Međutim, sada vjerujemo da će ona biti najučinkovitija i najdjelotvornija ako ne kanibalizira, nego ako dopuni usluge javnog prijevoza, budući da je on još uvijek daleko najučinkovitiji oblik urbane mobilnosti.
Jesu li inovacije poskupile nekretnine?
– Cijene rastu u metropolama širom svijeta. U svakom rastućem gradu suočavamo se s velikom potražnjom za novim kvalitetnim stanovima po pristupačnim cijenama. Zbog ekosustava socijalnog stanovanja u Beču najamnine su i dalje relativno pristupačne u odnosu na druge usporedive gradove. Međutim, rastuće razine cijena izazov su u cijelom svijetu. Očekujemo da će pametna strategija Beča zajedno s energetskom učinkovitosti i održivim rješenjima pridonijeti tome da grad ostane priuštiv i dostupan. Društvene inovacije poput suživljenja i platforme za dijeljenje odigrat će važnu ulogu kako bi veliki gradovi ostali uključivi, dostupni i socijalno raznoliki. Beč je predan politici socijalnih stanova visoke kvalitete kojima se koristi gotovo šezdeset posto Bečana.
Kako od pametnog okružja profitiraju poduzetnici?
– Bečka poslovna agencija nudi velik raspon usluga za poduzetnike i startupove. Glavni grad Austrije postao je središte raznih inkubatora i startup-inicijativa. Važno je tu zajednicu informirati o očiglednim potrebama i izazovima u našem pristupu pametnoga grada. Poduzetnici mogu pružiti usluge i proizvode koje rješavaju gomilu problema povezanih s pametnih gradom. Pametni grad Beč postat će stvarnost ako surađuju svi društveni igrači: mala i srednja poduzeća, 'blue chip' tvrtke, nevladine organizacije, javna uprava, vlada, istraživačke institucije i akademija, građani.
Morate se nositi s Upravom grada i dionicima. Postoje li diskrepancije?
– Pametni grad zahtijeva horizontalan pristup koji prelazi organizacijska ograničenja i grupno razmišljanje. Inovacijski broker i agent promjena u agenciji pametnoga grada mora navesti sve strane na suradnju. To zahtijeva i novu radnu kulturu. Novi kulturni pristup obično ne nastaje preko noći, ali sada je vrijeme. Moramo djelovati brzo!
Koje dobre prakse Beča mogu biti od pomoći gradovima koji žele postati pametniji?
– Tehnologija mora olakšati i poboljšati život ljudi, mora riješiti stvarne probleme. Pametni grad Beč ne primjenjuje tehnologiju radi tehnologije same. Građani su uvijek u fokusu, ne obratno. U mojim očima bečki 'smart city' nadzor najbolji je primjer dobre prakse i da citiram Petera Druckera: 'Moraš mjeriti kako bi mogao upravljati!' To je još istinitije u slučaju složenih i neizvjesnih procesa koji zahvaćaju skoro svaku sferu urbanog života.