[gallery columns="5" ids="227075,227076,227077,227078,227079"]
Na okruglom stolu pod nazivom ‘Razvoj korporativnog upravljanja u Hrvatskoj‘ raspravljali su profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hana Horak i Boris Tušek, predsjednica CID-a (Hrvatske udruge članova nadzornih i upravnih odbora) Ljiljana Katičić, potpredsjednik Atlantic grupe Neven Vranković, odvjetnik Saša Divjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš i Mladen Fogec iz Siemensa Hrvatska.
Vranković se u uvodnom dijelu osvrnuo na korporativno upravljanje u Atlantic grupi koja se tom problematikom sustavno počela baviti donošenjem kodeksa 2005. godine. Nadzorni odbor većinom čine nezavisni članovi, pomažu im pododbori, a sve skupa ih nadzire interna revizija. Tvrtka posluje maksimalno transparentno što im nekad stvara i probleme, ali ne odustaju od te prakse.
- Korporativno upravljanje je zahtjevno i skupo, ali nosi vrijednost za kompaniju, kako u profitu, tako i u zadovoljstvu zaposlenika – zaključio je.
Vedriš se osvrnuo na prereguliranost tržišta i istaknuo kako je u toj šumi propisa vrlo teško kvalitetno upravljati kompanijom. Naglasio je kako trebamo srediti pravosuđe, javnu upravu i zakonodavstvo da bi omogućili uspjeh kompanijama. Dotaknuo se i problematike nagrađivanja menadžmenta u javnom sektoru i poručio kako će ga se morati vrednovati isto kao i privatni.
Horak je kazala da je hrvatski pravni okvir maksimalno usklađen s pravnom stečevinom EU, te da je EU područje gdje se korporativno upravljanje najbrže mijenja.
– Ono što je izuzetno važno je da smo mi u Hrvatskoj došli do trenutka kad moramo držati do primjene tzv. soft law-a, a primjer toga je upravo kodeks korporativnog upravljanja. Dakle, investitori žele vidjeti da je tvrtka spremna samu sebe disciplinirati u slučaju kršenja propisa – izjavila je.
Divjak je poručio da njegova iskustva iz prakse potvrđuju loše stanje korporativnog upravljanja kod nas.
– Imamo lakše i teže pacijente, one koji su već uveli neku razinu korporativne kulture, a s druge strane su društva koja još uopće nemaju svijest ni koncepciju korporativnog upravljanja. Još su teža kategorija oni koji misle da vladaju procesima u svom društvu i uvjereni su da je njihova praksa najbolja, kod takvih se često križaju vlasničke i upravljačke funkcije – naglasio je.
Tušek je izjavio kako je u praksi problema jako puno jer upravljačke strukture jednostavno ignoriraju korporativno upravljanje.
– Velike su fluktuacije od industrije do industrije i puno je nerazumijevanja, na prste jedne ruke se mogu nabrojiti oni koji internoj reviziji daju dovoljnu važnost i ne shvaćaju je kao ekspozituru uprave – rekao je.
Fogec je kazao kako globalna tvrtka poput Siemensa mora imati ekstremno dobro razvijen sustav korporativnog upravljanja.
– Procesi korporativnog upravljanja kod nas su komplicirani, međutim vrlo su potrebni. Uprava nije sveznajuća, mi samo kormilarimo, a u tvrtci postoje druge službe koje se bave svojim sektorima i osiguravaju provođenje propisa mimo uprave. Bitno je da postoje mehanizmi kontrole – poručio je, dodavši kako veličina poduzeća utječe na upravljačku učinkovitost.
Katičić je istaknula kako je za CID u budućnosti najvažnija edukacija te da promoviranje korporativnog upravljanja nije trošak već dobra investicija.
– Ne trebamo gledati samo financijske kriterije, već i zadovoljstvo zaposlenika – izjavila je, napomenuvši da se u Hrvatskoj trebamo okrenuti proizvodnji i financijskom menadžmentu.