Europska unija postala je prva velika jurisdikcija koja je donijela sveobuhvatnu Uredbu o tržištima kripto imovine (MiCA), koja će postati zakon u srpnju 2023., a neka od njezinih pravila stupaju na snagu u srpnju 2024., a druga do siječnja 2025. MiCA je predstavljena jednim od najznačajnijih kripto-specifičnih regulatornih okvira u svijetu.
O budućim implikacijama MiCA-e za kripto industriju u EU razgovarali smo s Moranom Vukić Perak, voditeljicom pravnih poslova u Electrocoinu.
Otkrila nam je kako se u Electrocoinu pripremaju na nadolazeću regulaciju te kako imaju velika nadanja od nove regulative za koju očekuju da će potaknuti banke da se više angažiraju u području kriptovaluta i kripto imovine.
Također, dala nam je konkretan odgovor na pitanja iz aspekta svakodnevnih kripto korisnika i ulagača, što će se dogoditi sa stablecoinima i self-custodial novčanicima nakon provedbe buduće regulacije.
Ima li MiCA implikacije samo na kripto industriju ili će regulatorni zahtjevi utjecati i na širi spektar poduzeća, npr. fintech?
MiCA svakako obuhvaća kripto industriju jer se MiCA regulativom definiraju vrste kripto imovine, uvjeti za izdavanje i trgovanje takvom imovinom, ali i zahtjevi za registraciju djelatnosti i pravila poslovanja subjekata koji pružaju usluge povezane s kripto imovinom te zaštita njihovih potrošača. Iako MiCA nije izravno usmjerena na fintech, ipak postoji mogućnost kako će ova regulativa obuhvatiti i pojedine fintech proizvode, ovisno o izloženosti tih proizvoda kripto imovini. Dakle, ako opseg usluga određenog fintech proizvoda potpada pod dio regulatornog okvira MiCA-e, onda će taj proizvod ili određeni segmenti tog proizvoda biti regulirani MiCA regulativom. Ista tvrdnja stoji i za druge industrije osim fintecha.
Prvenstveni cilj MiCA-e je spriječiti prevare i ‘zaštiti krajnjeg korisnika‘ kao što to regulatori konstantno naglašavaju. Jedna od točaka odnosi se i na izdavatelje kripto imovine. Cilja li se direktno na ICO-e i hoće li regulatorni tehnički standardi za standardizaciju sadržaja i oblika white papera ugušiti inovaciju i biti samo dodatna prepreka za poduzetnike?
Pod izdavatelje kripto imovine svakako se misli na ICO-e (Initial Coin Offerings). Posebno strog regulatorni režim očekuje izdavatelje tokena koji su vezani uz imovinu i token e-novca, a hoće li se ovakvi uvjeti odraziti na potentnost inoviranja u industriji preostaje nam pričekati i vidjeti. Istina je da će novi standardi i uvjeti za izdavanje tokena reguliranih MiCA-om biti dodatan teret za izdavatelje kripto imovine i one koji to planiraju postati, no ipak je za vjerovati kako se inoviranje u industriji neće ‘ugušiti‘. Razvoj novih tehnologija i proizvoda u tzv. ‘web3‘ svijetu odvija se velikom brzinom te će se, ako već nisu, vjerojatno pojaviti proizvodi koji svojim opisom i karakteristikama neće ulaziti pod obuhvat MiCA regulative.
Ipak, za očekivati je usporavanje razvoja industrije na području EU (području koje obuhvaća MiCA), kao što je i za očekivati veću opreznost poduzetnika i inovatora prilikom stvaranja novih proizvoda te dulji proces stvaranja istih zbog novog regulatornog okvira koji mora biti zadovoljen. Naravno, sve ovo stoji pod uvjetom da poduzetnik odluči ostati u EU. Ako poduzetnik odluči odabrati neku regulatorno povoljniju jurisdikciju za lansiranje svojih proizvoda, onda mu MiCA nikako neće stvarati probleme.
U MiCA-i se koristi izraz CASP. Možete li nam pobliže objasniti na koga se sve odnosi i hoće li time tvrtke koje pružaju kripto usluge prestati biti u tzv. ‘sivoj zoni‘?
CASP je skraćenica za ‘Crypto Asset Service Provider‘, što u hrvatskom prijevodu znači ‘Pružatelj usluga povezanih s kripto imovinom‘. Takve pružatelje usluga povezanih s kripto imovinom obuhvaća MiCA regulativa, a to su pružatelji sljedećih usluga:
- skrbništvo i upravljanje kripto imovinom u ime trećih strana;
- upravljanje platformom za trgovanje kripto imovinom;
- razmjena kripto imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja;
- razmjena kripto imovine za drugu kripto imovinu;
- izvršavanje naloga za kripto imovinu u ime trećih strana;
- usluge provedbe ponude odnosno prodaje kripto imovine;
- zaprimanje i prijenos naloga za kripto imovinu u ime trećih strana;
- savjetovanje o kripto imovini
Svi CASP-ovi koji pružaju navedene usluge morat će dobiti dozvolu za rad od nadležnog tijela u matičnoj državi članici EU. Važno je istaknuti kako su ovi subjekti i do sada redovno i legitimno poslovali, no ne pod sektorskom regulativom već pod općim pravnim propisima i osobito propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Dakle, možemo reći da CASP-ovi dobivanjem spomenute dozvole izlaze iz tzv. ‘sive zone‘. Posjedovanje ove dozvole svakako će drastično utjecati na povećanje povjerenja šire javnosti te im, nadajmo se, omogućiti slobodnije i dostojnije oglašavanje i komunikaciju s potencijalnim korisnicima.
Hoće li implementacija MiCA-e promijeniti stav i raspoloženje banaka prema kripto tvrtkama? Kakvu promjenu očekujete na primjeru Electrocoina i odnosa s hrvatskim bankama?
Teško je odgovoriti na ovo pitanje, najbolje je pričekati i vidjeti kako će stvari izgledati u praksi. Za vjerovati je kako će se adekvatnom regulacijom kripto industriji otvoriti neka nova vrata, no svakako treba pričekati i vidjeti kako će banke reagirati na implementaciju novog regulatornog okvira.
Primjerice, prethodno donesena direktiva AMLD5 (5th EU Anti-Money Laundering Directive) nije značajno utjecala na promjenu ponašanja banaka prema CASP-ovima. Ako se u cijelu priču uzme u obzir i stav predsjednice Europske središnje banke, Christine Lagarde, koja tvrdi da kriptovalute i kripto imovina nisu korisni i nose više problema nego prednosti, ne bi bilo začuđujuće da promjena stavova i raspoloženja banaka prema kripto imovini i CASP-ovima postane vrlo izazovan proces.
Činjenica da MiCA uvodi pravila prema kojima registrirani CASP-ovi posluju, a naročito vezano uz kripto imovinu svojih klijenata, podrazumijeva i kako bi banke registriranim CASP-ovima trebale omogućiti održavanje računa kojima udovoljavaju svim zahtjevima propisanim MiCA-om.
Kada govorimo o Electrocoinu, Electrocoin već godinama sustavno gradi povjerenje bankarskog sektora u naše poslovanje te već sada njegujemo vrlo dobre odnose s pojedinim bankama u Hrvatskoj koje nam sada pružaju usluge vođenja računa, tako da mi očekujemo samo pozitivne stvari. Svakako očekujemo i rast poslovanja, a samim time i rast potrebe za dodatnim bankarskim uslugama. Imamo velika nadanja od nove regulative i nadamo se kako će novi regulatorni okvir potaknuti banke da se više angažiraju u području kriptovaluta i kripto imovine.
MiCA će podnošenje zahtjeva za licencu za skrbništvo nad kriptovalutama učiniti lakšim i transparentnijim nego što nudi trenutna regulativa u većini zemalja u EU. Mislite li da će i banke u Hrvatskoj u budućnosti početi nuditi kripto i postati vam direktna konkurencija?
Važno je istaknuti kako brojne države članice EU (npr. Njemačka, Francuska, Estonija, Latvija, Gruzija) već imaju izuzetno dobro utemeljene regulatorne okvire i zahtjeve prema CASP-ovima i njihovim uslugama, neovisno o novoj MiCA regulativi. Za očekivati je kako će podnošenje zahtjeva za navedenu dozvolu za rad u najmanju ruku biti jednako lako i transparentno kao u nekim od tim država, no to ne možemo znati sa sigurnošću dok se ne podnesu prvi zahtjevi.
Što se tiče banaka i pružanja usluga povezanih s kripto imovinom, u Hrvatskoj već posluje jedan investicijski fond kojem je HANFA izdala dozvolu za rad, a kojem usluge skrbništva nad kriptovalutama pruža jedna veća hrvatska banka. Povrh toga, Raiffeisen Bank International, grupacija koja stoji iza Raiffeisenbank Austria d.d. kao financijske institucije u Hrvatskoj, već je po izlasku MiCA regulative najavila partnerstvo s BitPandom, platformom za trgovanje i upravljanje kriptovalutama.
Također, pojedine investicijske banke poput J.P. Morgan i BNY Mellon već su iskoristile mogućnost registriranja, odnosno licenciranja, u nekim EU zemljama te već sada posluju kao skrbnici kriptovaluta, a razvijaju i vlastite proizvode utemeljene na kriptovalutama i blockchain tehnologiji. Upravo se zato nadamo da će banke prepoznati interes svojih klijenata za kriptovalutama, a vjerujemo i u prepoznavanju Electrocoina kao izuzetno stručnog i pouzdanog partnera koji će biti još jedan u nizu uspješnih primjera ovakvih suradnji.
Nakon što MiCA prođe, kripto tvrtke će imati 18 mjeseci za prilagodbu. Pripremate li se u Electrocoinu na buduću regulaciju i koliko će se toga zapravo promijeniti što se tiče compliancea?
Za regulaciju se aktivno pripremamo i možemo reći kako smo vrlo blizu pune spreme. Naše je poslovanje već godinama usklađeno s pozitivnim propisima u RH i svim zahtjevima Ureda za sprječavanje pranja novca pri Hanfi, a uskoro ćemo zbog izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma morati proći registracijski proces pred Hanfom koji je vrlo sličan registracijskom procesu koji predviđa MiCA regulativa.
Po završetku registracijskog procesa pred Hanfom i nakon upisa u Registar pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom (koji će voditi HANFA), vjerujemo kako će nam na nacionalnoj razini biti znatno olakšana prilagodba zahtjevima MiCA-e. Isto vrijedi i za druge subjekte registrirane pri spomenutom Registru.
Što se tiče usklađenosti, imamo izuzetno uhodane procese i ljudstvo te smo spremni na dolazak novih operativnih i administrativnih opterećenja koje donosi MiCA regulativa. Uz to, svakodnevno pratimo sve relevantne događaje, komuniciramo s regulatorima te analiziramo svoje poslovanje kako bi ga nastavili uspješno prilagođavati promjenama čak i prije no što one nastupe. Svakako vrijedi spomenuti i zavidnu razinu znanja i motiviranosti našeg operativnog osoblja, naročito u AML mjerama i postupcima.
Iz aspekta svakodnevnih kripto korisnika i ulagača, najčešća su pitanja što će se dogoditi sa stablecoinima i self-custodial novčanicima? Kako MiCA obuhvaća ova dva područja?
MiCA regulativa ne obuhvaća privatne, ‘neskrbničke‘ novčanike poput Trust Walleta, Metamaska i drugih. Privatni se novčanici ne smatraju pružateljima usluga povezanih s kripto imovinom (CASP-ovima) jer njihovi korisnici sami upravljaju svojim privatnim ključevima, čime samostalno kontroliraju pristup svojim kriptovalutama jer nikakva treća strana ne skrbi o njihovim kriptovalutama u njihovo ime.
Međutim, EU ne zanemaruje činjenicu da neskrbnički novčanici postoje jer su oni ipak u opsegu primjene ‘travel rule‘ pravila iz ‘Transfer of funds regulation‘, zasebne regulative koja obvezuje pružatelje platnih usluga da prikupljaju, dijele i čuvaju podatke o platitelju i primatelju transakcije te odlučuju o obustavi ili odbijaju transakcije ako su ti podaci netočni ili nedostaju. Travel rule, grubog prijevoda ‘pravilo putovanja‘, primjenjivat će se na neskrbničke novčanike tako da će se za prijenos kripto imovine van skrbništva određenog pružatelja usluga povezanih s kripto imovinom (CASP-ova) zatražiti identifikacija korisnika neskrbničkog novčanika na koji ili s kojeg prenosi sredstva.
Što se stablecoinova tiče, MiCA će postojeće stablecoine čija se stabilna cijena održava vezanjem uz vrijednost određene fiat valute poput eura, dakle vezanjem uz vrijednost zakonskog sredstva plaćanja zemalja članica, a čija je glavna svrha ta da se koriste kao sredstvo razmjene, smatrati e-novcem u smislu E-money direktive (EMD). Kraće rečeno, MiCA će stablecoinove tretirati kao e-novac.
MiCA također propisuje da izdavatelji tokena e-novca kojeg nude i kojim(a) se trguje unutar EU, moraju biti kreditne institucije ili institucije za e-novac. Uz to, tokeni e-novca koji su vezani za euro smatrat će se javno ponuđenima unutar EU. Ako pogledamo postojeće stablecoinove s trenutno najvećom tržišnom kapitalizacijom kao što su USDT i USDC, institucije koje izdaju te stablecoinove (Tether Limited Inc. (iFinex Inc.) i Circle) nisu registrirane u Europi, nego u Kini i SAD-u.
Zbog potencijalne nemogućnosti CASP-ova unutar EU da trguju ovim stablecoinovima zbog okvira MiCA regulative, izdavatelji će tih stablecoinova morati dobro razmisliti i donijeti odluku isplati li im se prilagođavati zahtjevima MiCA-e u odnosu na potencijalnu ekonomsku dobit koju sa sobom nosi penetracija na europsko tržište. Ako se ipak na to ne odluče, moguće je da će se trgovina njihovim stablecoinovima u potpunosti odvijati van granica EU.