NEFINANCIJSKI IZVJEŠTAJI: Iskrenost ne žele samo ulagači

Održivo i odgovorno poslovanje premisa je prema kojoj bi se trebala voditi svaka kompanija, ma kako velika ili mala bila, a održivo i odgovorno poslovanje u doba korone pravi je imperativ. Poslovanje danas više nego ikada ne utječe samo na ekonomiju nego i na okoliš, zajednicu u kojoj kompanija posluje, zadire u pitanja zdravlja, socijalna i ljudska prava.

Prepoznali su to i u Europskoj komisiji koja je stoga prihvatila i donijela neobvezujuće smjernice za objavljivanje nefinancijskih podataka čiji je cilj pomoći poduzećima da ispune zahtjev za konzistentno i usporedivo objavljivanje relevantnih i korisnih informacija o okolišnim i socijalnim pitanjima, a Hrvatska je te smjernice unijela u domaće zakonodavstvo.

Zbog procjene rizika

Premda u Hrvatskoj postoji zakonska obveza objave nefinancijskih izvještaja, njihov sadržaj okvirno je propisan, što ostavlja kompanijama slobodu da izvještavaju kako žele. Nema preporučenih standarda, ističe Daria Mateljak, direktorica i partnerica Hauska&Partnera, koja se specijalizirala za takve izvještaje.

– Razina i kvaliteta izvještaja u Hrvatskoj vrlo su različite, od izvrsno napravljenih, koji se najčešće koriste standardima Globalne inicijative za izvještavanje, GRI-jem, do vrlo oskudnih informacija objavljenih negdje na marginama godišnjih izvještaja. Izvještava sve više kompanija, ali naše analize pokazuju da se kvaliteta tih izvještaja razvija vrlo sporo. Sve velike kompanije koje imaju samo nekoliko stranica posvećenih temama održivosti i odgovornosti trebale bi pogledati primjere dobre prakse u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini te u svojim industrijama i nastojati unaprijediti svoj pristup izvještavanju – naglasila je Mateljak i dodala da dobrih primjera ima u raznim industrijama i da su čak neki od tih izvještaja nagrađivani stručnim priznanjima.

Izravni dijalog

Kao jedan takav primjer istaknula je Ina grupu, koja je ipak korak ispred drugih jer ima i naprednu praksu uključivanja svojih dionika u izravan dijalog o održivosti, u čemu je bila prva u Hrvatskoj. Za čitanje i analizu takvih izvještaja, istaknula je Mateljak, itekako su zainteresirani institucionalni investitori, kreditne i financijske organizacije (međunarodne, razvojne i druge banke), poslovni partneri i veliki kupci u industrijama. Njima su, kaže, važni konkretan sadržaj, istinsko razumijevanje materijalnosti, iskren pogled na upravljanje raznim utjecajima, a izvještaji im služe za procjenu rizika u poslovanju ili kreditiranju tih kompanija. Zato Mateljak smatra važnim naglasiti da izvještaji nisu marketinški alat i da se ne objavljuju zbog dojmova ili percepcija, nego da daju dubinsku sliku o održivosti i odgovornosti kompanije.

– Voljela bih kao stručnjakinja vidjeti da izvještaje više čitaju novinari i urednici jer im je to izvrstan izvor podataka. Predstavnici udruga civilnog društva i akademske zajednice u njima mogu pronaći vrijedne informacije za sebe. Tek kad vidimo da se u javnom prostoru ti izvještaji više citiraju i prenose, znat ćemo da su postigli svoju pravu funkciju – objasnila je Mateljak.

Za veću transparentnost

Europska komisija uvidjela je da razina nefinancijskog izvještavanja na razini Unije ne zadovoljava i da treba unaprijediti sveobuhvatnost izvještaja, njihovu pouzdanost, relevantnost objava za dionike, transparentnost objava te niz drugih aspekata izvještavanja. U proteklih nekoliko mjeseci provedeno je i javno savjetovanje za izradu nove europske direktive o nefinancijskom izvještavanju, koje je upravo završeno. Prijedlog nove direktive usmjeren je na povećanje važnosti i kvalitete nefinancijskog izvještavanja. Bit će svakako zanimljivo vidjeti prijedloge i komentare iznesene u savjetovanju.

– Uspije li Europska komisija postaviti ozbiljnije zahtjeve kompanijama i možda čak proširiti spektar obveznika, nefinancijski izvještaji mogli dobiti na važnosti i napokon bismo se mogli približiti početnoj namjeri da ti oblici objava služe informiranju dionika i većoj korporativnoj transparentnosti – zaključila je Mateljak.