Milijunima nepovratnih kuna i drugim olakšicama poput subvencioniranih kamata na kredite, potpora za ugradnju solarnih panela, pa i jeftinog zemljišta, lokalne uprave privlače poduzetnike. I ne čine uslugu samo njima, nego i sebi
Bez podrške lokalne uprave teško je poslovati. Poduzetnici ne mogu sami stvoriti infrastrukturu koju trebaju osigurati gradovi i županije, ali to i nije njihov posao. Oni za to plaćaju porez i prirez te je logično da onaj tko ga ubire djelomično osigurava uvjete poslovanja počevši od jednostavnijeg administrativnog procesa pri pokretanju posla do gradnje tvrtke u lokalnoj poduzetničkoj zoni. Stoga lokalne uprave, gradovi i županije središnje Hrvatske poslodavcima nude niz olakšica, od nepovratnih potpora za razvoj poslovanja, subvencioniranih kamata na kredite do nižeg prireza, potpore za ugradnju solarnih panela, jeftinog zemljišta za gradnju proizvodnih pogona u poduzetničkim zonama…
Pandemijski rekord
Primjerice, Zagrebačka županija svake godine izdvaja znatna sredstva za nepovratne potpore poduzetnicima za proizvodne i neproizvodne djelatnosti te poduzetnicima početnicima. Ove je godine za potpore izdvojila 9,5 milijuna kuna putem natječaja za poticanje razvoja poduzetništva. Od toga je 4,5 milijuna kuna namijenjeno proizvođačima, 3,5 milijuna kuna za neproizvodne djelatnosti, a milijun i pol kuna za poduzetnike početnike. Po korisniku potpore se kreću od 11 do 70 tisuća kuna. Tijekom dvije pandemijske godine, 2020. i 2021. ta je županija poduzetnicima dodijelila rekordan iznos nepovratnih potpora od 24 milijuna kuna. Osim toga, Zagrebačka županija planira u 2023. subvencionirati ulaganja mikropoduzetnika u solarne elektrane kako bi sami proizvodili električnu energiju za potrebe poslovanja. Na području Zagrebačke županije trenutačno djeluje tridesetak poslovnih zona, u čiji je razvoj od 2001. godine do danas uložila oko 54 milijuna kuna.
Najveća je Gospodarska zona Jalševac u Jastrebarskom, u kojoj posluje tridesetak kompanija, a koja je i jedna je od najvećih gospodarskih zona u Hrvatskoj. Na istočnoj strani županije, na području Ivanić-Grada nalaze se tri poduzetničke zone ukupne površine veće od 550 hektara. U spomenutim poduzetničkim zonama Zagrebačke županije posluje velik broj tvrtki, a neke od njih su Rimac Automobili, KFK, König metali, Ikea, Designer outlet Croatia, Logistički centar Kaufland, Lagermax, Distributivno-logistički centar RALU, Bajkmont, PIP... Zagrebačka županija je u vrhu prema razvijenosti, a osim što se na njezinom području proizvodi najbrži električni automobil na svijetu i dijelovi za Mercedes, od ove godine otvorenjem tvornice austrijske tvrtke FACC proizvode se i aviodijelovi za Airbus, Boeing i Bombardier.
Već sedam godina Grad Sisak provodi program Sisački poduzetnik usmjeren na subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite. Dosad je realiziran 61 kredit, a kamatama između dva i 3,5 posto subvencioniraju se obrtna sredstva, kupnja opreme te kupnja, gradnja i dogradnja gospodarskih objekata.
Također, Grad Sisak privremeno oslobađa od plaćanja komunalne naknade nove poduzetnike u pogonima u kojima se obavljaju proizvodnja, prerada i obrtničke usluge vezane uz proizvodnju – od 100 posto prve do 25 posto četvrte godine poslovanja. Osim toga, Gradsko vijeće Grada Siska donijelo je odluku o oslobađanju od obveze plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i poslovno građevinsko zemljište te odluku o oslobađanju zakupnine i komunalne naknade za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 kao i zbog štete prouzročene potresom.
Stare i nove zone
U nekoliko poduzetničkih zona na sisačkom području poduzetnicima su na raspolaganju parcele čija se cijena kreće od 37 kuna po metru četvornome u poduzetničkoj zoni Barutana do 50 kuna u Južnoj industrijskoj zoni. Južna industrijska zona nastala je na temeljima nekadašnjeg metaloprerađivačkog diva Željezare Sisak. Danas je to moderna industrijska zona koja privlači investitore zbog iznimno raznolika spektra djelatnosti koje je moguće obavljati na tom mjestu, ali i odlične prometne povezanosti. Novo Pračno nova je sisačka industrijska zona smještena uz trasu buduće spojne ceste između autocesta A3 i A11, što je čini izvrsnim odredištem za proizvodna ulaganja. Jedna je bivša sisačka vojarna pretvorena u poduzetničku zonu Barutanu, a namijenjena je razvoju malih i srednjih poduzeća. Jedina sisačka poduzetnička zona u kojoj više nema slobodnih mjesta je Tanina – Gorički, smještena u neposrednoj blizini gradskog središta i važne gradske prometnice i obrtnici su u njoj već godinama.
Energija budućnosti
Grad Karlovac nastoji biti aktivan sudionik u stvaranju što kvalitetnijega poduzetničkog okružja, a prije svega konkurentniji na tržištu lokacija koje poduzetnici odabiru za realizaciju poduzetničkih ideja. Osim toga, izdvaja znatna proračunska sredstva za poticanje poduzetništva putem direktnih novčanih naknada iz Programa poticanja poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji su prošle godine ukupno iznosile milijun i tristo tisuća kuna, a tijekom ove godine već je isplaćeno više od milijun kuna. Grad je također sa sedam mjera pokrio gotovo sve segmente poslovanja malih poduzetnika, a gradska uprava stalno ulaže i u prostornoplansku dokumentaciju, komunalnu i turističku infrastrukturu, kvalitetno pružanje komunalnih usluga i brzo izdavanje dozvola za koje je Grad Karlovac nadležan. Također, pruža dobrodošlicu svim poduzetničkim pothvatima od ideje do realizacije projekta.
U Karlovcu e prirez porezu na dohodak obračunava po stopi od devet posto, što je ispod propisanog maksimuma, koji za velike gradove iznosi 15 posto, a proizvodne djelatnosti uopće ne plaćaju komunalni doprinos. Grad intenzivno radi i na pripremi i provođenju projekata iz europskih fondova, koji dodatno pokreću razvoj gospodarstva, posebno graditeljstvo, turizam i poljoprivredu. Kroz ITU mehanizam u realizaciji su veliki projekti iz vodoopskrbe i toplinarstva koji će poboljšati kvalitetu tih usluga. Također se intenzivno radi i na ispitivanju geotermalne energije, koja bi trebala biti energija budućnosti u Karlovcu. Grad je i organizator velikih manifestacija ‘Zvjezdano ljeto‘, ‘Dani piva Karlovac‘ i ‘Advent u Karlovcu‘ te niza drugih kulturnih i zabavnih događaja koji stvaraju prepoznatljivost destinacije, a time i razlog za povećanu potrošnju u turističkom sektoru.
Osim toga, Grad Karlovac je zbog stalnog rasta cijene energenata već prošle godine u potporama za poduzetništvo predvidio podršku za uvođenje energetskih sustava na obnovljive izvore energije te za iduću godinu planira potporu za nabavu energenata za poduzetništvo.
Povezivanje građana s investitorima
U gradskoj upravi Grada Karlovca ističu da su k njima svi poduzetnici dobrodošli, ali i da svi posluju pod jednakim uvjetima neovisno o tome jesu li smješteni u jednoj od četrnaest karlovačkih gospodarskih zona ili izvan njih. Iako su ukupna ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona u Karlovcu u razdoblju 2004. – 2020. iznosila 37,2 milijuna kuna, od čega je Grad uložio 25,5 milijuna kuna, u njih se i dalje ulaže. Posljednja velika ulaganja u poduzetničku infrastrukturu su u poduzetničke zone Gornje Mekušje i Selce. Poduzetnička zona Gornje Mekušje bila je financirana iz europskih i gradskih sredstava, a u potpunosti je rasprodana u rekordnom roku. Deset parcela prodano je u manje od godinu dana, a investitori su iz Hrvatske i inozemstva. Grad Karlovac odlučio je razvijati i poduzetničku zonu Selce – Karlovac, atraktivan prostor smješten uz autocestu A1, a njezina namjena je poslovna – pretežito uslužna, poslovno-prodajna (trgovačka), komunalno-uslužna (servisna) i zanatska (obrtnička). Osim toga, taj grad nastoji povezati i vlasnike privatnih poduzetničkih nekretnina s potencijalnim investitorima kako bi se svi slobodni prostori što prije stavili u gospodarsku funkciju.