Robotika, strojno učenje i umjetna inteligencija prednjače u projektima koji se provode u inovacijskim centrima u središnjoj Hrvatskoj. Demonstrira se automatizacija poslovnih procesa u svim sektorima, pa i, primjerice, u poljoprivredi, energetici i socijalnom distanciranju
Na poljima pšenice 'rastu' i nove tehnologije, odnosno u tijeku je istraživačko-razvojni projekt za primjenu digitalnih tehnologija, posebno umjetne inteligencije (AI), u uzgoju pšenice, koji provodi Inovacijski centar Nikole Tesle (ICENT) u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. ICENT djeluje pri Fakultetu eletrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), a prema riječima prof. emer. dr. sc. Nedjeljka Perića, profesora na FER-u i ravnatelja ICENT-a, u planu su i novi projekti digitalizacije u poljoprivrednom sektoru, posebno za ruralna područja, što je jedan od strateških smjerova rada ICENT-a. Perić ističe da je u sklopu ICENT-a, a u suradnji s FER-om, pokrenut studentski program 'Imagine, Create, Innovate' s fokusom na Smart City (2018.) i Smart Agriculture (2019.) te je na temelju inovativnih studentskih rješenja osnovano nekoliko startupova, ali je pandemija koronavirusa prolongirala nastavak razvoja toga iznimnog programa.
– ICENT je usmjeren na potrebe tehnološkog unaprjeđenja gospodarskih sektora: energetike, transportnih sustava, kompleksne automatizacije potpomognute robotikom, biomedicinskog inženjerstva, tehnologija naprednih komponenata te sveprisutnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svojevrsni je protagonist četvrte industrijske revolucije djelujući na razvoju i primjeni inovativnih rješenja zasnovanih na suvremenim tehnologijama, posebice digitalnim – objašnjava Perić.
Taj se centar već pet godina bavi razvojem projekata iz područja robotike, energetike i transportnih sustava te informacijskih i komunikacijskih tehnologija uz potporu fondova Europske unije, najviše iz programa Obzor 2020.
U Centru su osnovana dva digitalna inovacijska središta: Hrvatsko digitalno inovacijsko središte – CROBOHUB i Digitalno inovacijsko središte za kibernetičku sigurnost – CybersecRDI. Prema Perićevm riječima u roku godine dana trebaju se pojaviti komercijalna rješenja iz područja automatizacije zgradarstva koja ICENT razvija za industrijskog partnera.
– Razvijeno je i nekoliko prototipnih robotskih rješenja namijenjenih automatizaciji proizvodnih procesa koji su u demonstracijskoj provjeri kod naših partnera. Stekli smo povjerenje i ugledne europske kompanije za koju dizajniramo mikroelektroničke čipove – napominje Perić.
To je samo jedan od nekoliko inovacijskih centara u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj u kojima nastaju inovativni projekti i proizvodi novih tehnologija, od kojih su neki već komercijalizirani i prisutni na domaćem i stranom tržištu, te oni koji privlače pozornost investitora. Na njihovu razvoju rade inženjeri raznih profila, a u neka mala mjesta za koja je donedavno malo tko znao, primjerice Svetu Nedelju, danas poznatu po globalno uspješnoj tvrtki Rimac Automobili, dolaze raditi vrhunski stručnjaci s raznih strana svijeta. Najstariji među njima je Zagrebački inovacijski centar (ZICER), koji se početkom listopada ove godine plasirao među deset najboljih svjetskih ekosustava za 'InnoVision Ecosystem Awards', koji se održao u Tel Avivu u Izraelu, te se natjecao sa svjetskim startup-velesilama poput SAD-a, Finske, Švedske, Belgije i Nizozemske.
Financijska potpora
U ZICER-u poseban naglasak stavljaju na transfer tehnologije u poduzetništvo, a prema riječima direktora Frane Šesnića, u njihovim programima poput predakceleracijskog 'Startup Factoryja' sve je više razvojnih timova koji znanstvena dostignuća žele plasirati na tržište. Korisnici ZICER-a razvijaju rješenja iz područja elektronike, umjetne inteligencije, IOT-a, 3D ispisa… koja implementiraju u razna područja od zdravstva, prehrane, zabave, sporta, turizma do financija.
– Jedinstveni smo po znanstvenoj zajednici koja se počinje isprepletati s gospodarskom, bilo da je riječ o velikim korporacijama bilo o malim, uskospecijaliziranim startup-poduzetnicima. Znanja koja ovdje nudimo u edukacijama i mentoriranju praktična su i konkretna. Također financijska potpora, bez koje nije moguća realizacija razvijenih inovacija, ovdje se disperzira na više segmenata – od pre-seed investicija koje je moguće ostvariti putem naših akceleracijskih programa, preko naših inovativnih konvertibilnih zajmova, pa do povezivanja s investitorima – kaže Šesnić dodajući da se sve to prati poticajnom infrastrukturom – tehnološkim laboratorijima, modularnim uredima čiji najam subvencionira Grad Zagreb te coworkingom i zajedničkim prostorima.
Tijekom dvadeset pet godina postojanja ZICER je doživio razne preobrazbe, a neke od tvrtki koje su nastale u njegovu okružju poput Altproa, stYpea, Pineconea, ByteLaba, Gamechucka, TalentLyfta, Omolaba i HUBBIG-a danas sudjeluju na međunarodnom tržištu.
Za privatni i javni sektor
Nekoliko inovativnih projekata trenutačno razvija i tim od petnaest istraživača Visokog učilišta Algebra, koje je na putu da postane prvo hrvatsko privatno sveučilište u tehničkim znanostima. U inovacijskom centru Algebra Lab razvija projekte iz područja primjene visokih tehnologija u privatnom i javnom sektoru, a posebno se bavi razvojem rješenja temeljnih na umjetnoj inteligenciji (AI).
Prema riječima dr. sc. Maje Brkljačić, voditeljice razvoja poslovanja Algebra Laba, u tome centru odvija se nekoliko projekata financiranih sredstvima fondova EU.
– Radimo na sustavu zasnovanom na strojnom učenju za osiguranje pouzdanosti i robusnosti naprednoga distribucijskog energetskog sustava s uključenim obnovljivim izvorima energije (omogućava optimalno vođenje distribucijske mreže s uključenim svim subjektima u stvarnom vremenu, čim se približavamo rješavanju jednog od ključnih društvenih izazova, a to je osiguranje sigurne, čiste i učinkovite energije, te pametan, zeleni integrirani promet). Također razvijamo i platformu baziranu na NLP-ju (natural language processing – računalna obrada jezika) i metodama AI-ja za prepoznavanje govora mržnje u pisanim medijima, a jedan od novih projekata vezan je uz aplikaciju i komercijalizaciju svemirskih tehnologija – ističe Brkljačić.
Napredni sustavi
Istraživači Algebra Laba dosad su u razne segmente tržišta implementirali nekoliko projekata. Jedan od njih je sustav za središnju obradu tahografskih podataka, koji je u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost pušten u funkciju početkom listopada ove godine. Riječ je o naprednom analitičkom sustavu u oblaku servisno orijentirane arhitekture koji će omogućiti veću sigurnost teretnog i putničkog cestovnog prometa.
Sljedeći projekt je sustav za napredno praćenje tržišta rada za Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a riječ je o big data rješenju za naprednu analitiku kretanja na tržištu rada, te AI zasnovan sustav za uparivanje adresa, zasnovan na tehnikama NLP-ja za Hrvatsku poštu (tehnike za obradu teksta slobodnog unosa) i projekt NAI (Nielsen Ad Insight) za Nielsen Hrvatska, sustav interaktivnih vizualizacija na big data bucketu koji omogućuje duboki uvid u navike gledanja televizijskog programa ciljnih skupina kako bi se tome mogle prilagoditi aktivnosti i kampanje oglašivača.
Tvornica novih poduzetnika
Moglo bi se reći da je pandemija koronavirusa bila poput 'vjetra u leđa' nekim tvrtkama koje posluju u okviru PISAK-a, prvoga i najvećega privatnog inkubatora u Hrvatskoj, Poduzetničkog inkubatora Sisak, inovativnog projekta tvrtke Applied Ceramics iz istoga grada. Taj je centar osnovan prije šest godina unutar tvrtke Applied Ceramics kao poduzetnička potporna institucija, a Krunoslava Kosina-Milutinović, voditeljica projekta, ističe da je PISAK 'poduzetnička inicijativa koja proizvodi nove poduzetnike i pomaže postojećima da rastu i razvijaju se'.
U Centru za 2D i 3D tehnologije tim PISAK-a razvio je prototip vizira PISAK koji je testiran u zahtjevnim bolničkim uvjetima te je u tijeku komercijalizacija istoimenog proizvoda na tržištu EU. Osim toga, 2M Division u suradnji s tvrtkom Two Front, korisnikom PISAK-a, razvija inovativni proizvod Distancer 2M. Riječ je o malom elektroničkom uređaju koji svjetlosno i zvučno upozorava nositelja i njegovu okolinu na nepoštovanje socijalne distance od dva metra.
U PISAK-u je nastalo još nekoliko inovativnih proizvoda koji su našli mjesto na tržištu: tvrtka Nas pet kreirala je posebne bilježnice namijenjene djeci s grafomotoričkim teškoćama, poremećajima senzorne integracije i sličnim teškoćama te pomagalo za čitanje Čitač skitač, koje je zajedno s posebnim bilježnicama već petu godinu na tržištu. Inovativne proizvode razvija i tvrtka Floridus aroma, koja proizvodi kozmetičke proizvode bez konzervansa, umjetnih mirisa ili bojila te donosi novu kombinaciju biljnih ekstrakata na domaće, a uskoro će i na europsko tržište.