Više od trećine svih tvrtki u Hrvatskoj posluje iz Središnje Hrvatske – Grada Zagreba, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Ondje je koncentrirana gotovo polovina ukupnih prihoda svih poduzeća koja posluju u zemlji, u toj je regiji najviše otvorenih radnih mjesta i plaće su osjetno veće nego u ostatku Hrvatske, posebno u Zagrebu. Prošla im je godina bila uspješna, čemu se nadaju i 2021.
Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija imaju se čime pohvaliti, među ostalim, time da je čak 599 tvrtki iz tih županija pronašlo mjesto na Liderovoj rang-listi tisuću najvećih hrvatskih tvrtki prema prihodima ostvarenima prošle godine. Na tom popisu Grad Zagreb daje 494 tvrtke, Zagrebačka županija 83, Sisačko-moslavačka 12 te Karlovačka 10 tvrtki.
Ekonomska moć
Razmjere zagrebačke ekonomske snage i županija u okolici pokazuju i podaci da na tom području posluje više od trećine svih tvrtki u Hrvatskoj, da je ondje koncentrirana gotovo polovina ukupnih prihoda svih poduzeća koja posluju u zemlji, da je u njemu najviše otvorenih radnih mjesta i da su plaće osjetno veće nego u ostatku Hrvatske, posebno u Zagrebu.
Od malo više od 137 tisuće obveznika poreza na dobit, koji su ujedno obvezni dostaviti godišnja financijska izvješća Fininu Registru godišnjih financijskih izvještaja, čak 60 tisuća ili 43,6 posto ima sjedište u regiji centar, koja obuhvaća te četiri županije. Promatrajući odnos broja poduzeća, ukupne imovine, prihoda i neto rezultata te svih ostalih financijskih pozicija i pokazatelja, lako je uočiti da je riječ o o veoma asimetričnoj regiji. Naime, Grad Zagreb s više od 39 tisuća poduzeća sudjeluje s udjelom od gotovo 80 posto u ukupnom broju poduzeća regije i 30 posto u RH. U ukupnim prihodima RH (799,3 milijarde kuna) sa svojih 335 milijardi kuna ima udio od 42 posto, a u 397 milijuna kuna ukupnih prihoda regije udio od 84,3 posto.
– Neto dobit Grada Zagreba od 8,6 milijardi kuna u neto dobiti regije od 10,5 milijardi kuna ima udio od 82,3 posto, a u neto dobiti RH, koja iznosi 31 milijardu kuna, malo više od trećine i Grad se tretira kao jedna od ukupno 21 hrvatske županije. Da bi se prikazala asimetrija, dobro je istaknuti odnos površine Grada Zagreba od 641 četvornoga kilometra u odnosu na površinu RH od 56,6 tisuća četvornih kilometara, odnosno 1,1 posto – komentira certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter Nikola Nikšić.
Poduzeća iz središnje Hrvatske lani su zapošljavala 469 tisuća radnika, što je gotovo pola od ukupno zaposlenih, kojih je prošle godine bilo 973 tisuće.
Snažna poduzeća
Poduzeća iz tih županija ostvarila su 471,2 milijarde kuna poslovnih prihoda (60 posto od ukupnih 786 milijardi kuna) i od svojih poslovnih aktivnosti ostvarila 21,1 milijarde kuna neto dobiti (68,3 posto od 31 milijarde kuna neto dobiti realnog sektora).
– To je regija s malo snažnijim poduzećima u kojoj je prosječan broj radnika po poduzeću 7,8, što je desetak posto više od prosjeka za cijelu RH koji iznosi 7,1. Omjer onih koji u središnjoj regiji posluju s neto dobitkom i gubitkom, 67,9 posto prema 32,1 posto, malo je bolji od omjera za RH, 66,5 posto prema 33,5 posto. U omjeru poduzeća koja su poslovala s dobitkom i ona s gubitkom u pozitivnom se smislu ističe Zagrebačka županija sa 73,6 posto prema 26,4 posto – analizira Nikšić.
I kad je riječ o izvozu i izvoznicima, u središnjoj je regiji udio izvoznika 18,4 posto i veći je o odnosu na hrvatski prosjek od 14,8 posto, a iznos prihoda od izvoza u prošloj je godini dosegnuo 74,2 milijarde kuna.
Središnja uvozna točka
Udio izvoznika u ukupnom broju poduzeća središnje regije (18,4 posto) veći je u odnosu na vrijednost za RH (14,8 posto), a prihod od izvoza (74,2 milijarde kuna) u odnosu na ukupan uvoz u RH (137,8 milijardi kuna) iznosi 48,9 posto.
– Za razliku od većine hrvatskih regija središnja nije neto izvoznica, nego središnja uvozna točka RH. Prihodi od izvoza od 74,2 milijarde kuna znatno su manji od vrijednosti uvoza, koji je bio 100 milijardi kuna, pa je neto izvoz iskazan u negativnoj vrijednosti od –25,8 milijardi kuna – navodi Nikola Nikšić.
Uz taj podatak važno je napomenuti da je u petogodišnjem razdoblju bio negativan trend rasta uvoza i blaži trend rasta izvoza. Od četiri županije Grad Zagreb i Zagrebačka županija su neto uvoznici, a dvije manje, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, neto izvoznici, s time da je Sisačko-moslavačka županija veća neto izvoznica, s vrijednošću izvoza od 1,9 milijardi kuna u odnosu na 825 milijuna kuna Karlovačke.
Nemoguće bez ICT-ja
Među tvrtkama koje vode prema prihodima izdvojili smo neke da bismo vidjeli kakvim se rezultatima nadaju u godini potresa, zdravstvene, pa posljedično i ekonomske krize. Pandemija bolesti COVID-19 i ograničenja koja su zbog nje uvedena snažno su utjecala na ovu godinu. Učinci su vidljivi u poslovanju poduzeća i općenito u gospodarstvu i društvu. Nema industrije koja nije pogođena, uključujući sektor telekomunikacija, prehrambenu, pa i farmaceutsku industriju. Unatoč ovogodišnjim izazovima Hrvatski Telekom nastavlja s planiranim ulaganjima, uključujući uvođenje optičke mreže i pripremu za razvoj 5G, što je ključno za gospodarski oporavak Hrvatske.
– Hrvatski Telekom nastavio je intenzivno graditi optičku infrastrukturu. U prvoj polovini godine pokrio je gotovo 20.000 kućanstava FTTH-om u pristupnoj mreži i u tom je razdoblju FTTH pokrivao ukupno 299 tisuća kućanstava. Optička infrastruktura priprema se i uvodi i u dodatnih 60.000 kućanstava i poslovnih korisnika do kraja godine. Svi ti podaci jasno pokazuju snažnu predanost Hrvatskog Telekoma povezivanju svih u Hrvatskoj. Čak i uz izazovne izglede za ostatak 2020. HT će kao najveći privatni investitor u digitalizaciju Hrvatske nastaviti spajati hrvatsko društvo s prilikama koje digitalizacija pruža – kažu u HT-u.
Situacija u kojoj smo se našli pokazala je koliko su informacijsko-komunikacijska industrija i digitalizacija ključne za cijelu zemlju, jer bez njih bi se velik dio našeg života potpuno zaustavio. Usluge koje pružaju HT i ostale telekomunikacijske tvrtke u ovo su vrijeme, a posebno su bile tijekom potpunog zatvaranja, važne u svakodnevnom životu.
– U proteklom smo razdoblju ne samo održavali već i poboljšavali kvalitetu usluge, što je povećalo zadovoljstvo korisnika – kažu u HT-u i dodaju da u idućem razdoblju planiraju održati investicijski tempo u optici i 5G-u, što je, ističu, ključno za digitalizaciju društva i brz povratak ekonomskom rastu.
Važnost farmaceutske industrije
I u Plivi je dosadašnji dio godine obilježen izvanrednim okolnostima poslovanja izazvanih koronakrizom, što zahtijevalo novu organizaciju poslovanja i posebno proizvodnje jer je cilj bio održavanje stabilne opskrbe na više od šezdeset tržišta.
– U Plivi smo organizaciju rada unatoč velikoj kompleksnosti svojih poslovnih operacija uskladili s pojačanim epidemiološkim zahtjevima, odnosno osigurali smo potrebnu socijalnu distancu, uveli stanke između smjena u proizvodnji, pojačali higijenu i osigurali zaštitna sredstva te omogućili uredskim zaposlenicima da rade od kuće. Uspješno smo se organizirali i svi naši proizvodni pogoni, istraživanje i razvoj radili su neprekidno i tako omogućili opskrbu korisnika na šezdesetak izvoznih tržišta aktivnim farmaceutskim supstancijama i gotovim lijekovima – naglašavaju u Plivi.
Te okolnosti još su jedanput istaknule važnost farmaceutske industrije i zadržavanja proizvodnje lijekova i aktivnih farmaceutskih tvari u Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji te važnost jake industrije utemeljene na visokim tehnologijama i naprednim digitalnim rješenjima koja ne ovise o sezonskim kretanjima za stabilnost gospodarstva i ukupnu financijsku snagu zemlje. Farmaceutska je industrija unatoč izrazito otežanim uvjetima poslovanja ostala jedan od najsnažnijih industrijskih sektora i dokazala se kao jedan od pokretača hrvatskoga gospodarstva čak i u trenucima velikog pada većine drugih gospodarskih grana te je zabilježila rezultate jednake prošlogodišnjima u tom razdoblju.
– Ponosni smo na to što je i u ovim okolnostima naša industrija dokazala svoju stratešku važnost i ne samo što je pravodobno odgovorila na povećane potrebe pacijenata u Hrvatskoj nego je donacijama zaposlenih i kompanije osigurala pomoć mjerodavnim službama i zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj – dodaju u Plivi.
Završeno započeto
Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK-a karlovačke mesne industrije d.d., kaže da koronakriza nije dramatično utjecala na prehrambenu industriju, pa je u skladu s time i PPK pokazao otpornost, no utjecaj pandemije na turizam i ugostiteljstvo posredno je utjecao i na njegovo poslovanje zbog pada plasmana proizvoda tim kanalima.
– Srećom, naši su prodajni kanali diverzificirani, zbog čega će ti učinci biti blaži nego za manje proizvođače koji su se oslanjali pretežno na sektor HoReCa – kaže Miljak.
U vrijeme krize u PPK-u su održavali kontinuitet proizvodnje i opskrbe, čak i na početku pandemije, koju je obilježila tzv. faza pripreme zaliha, odnosno znatno povećana potražnja za osnovnim prehrambenim proizvodima, uključujući svježe meso i mesne prerađevine.
– Posebno smo ponosni na to što smo u jeku pandemije uspješno finalizirali sve započete investicije, ali i počeli provoditi nove projekte. Tako smo proljetos pustili u rad sunčanu elektranu površine od 7500 m2 i izlazne snage od 1,2 MW. Ukupno 3939 fotonaponskih modula proizvodi električnu energiju koju upotrebljavamo u svojim proizvodnim procesima. Osim što ćemo uštedjeti, ta investicija vrijedna 7,2 milijuna kuna smanjit će emisije ugljikova dioksida. Također, u ožujku smo unatoč lockdownu počeli provoditi projekt proširenja farme junadi Šumbar kod Karlovca, vrijedan 15 milijuna kuna. U dvorištu postojeće farme s tradicijom rada od gotovo pola stoljeća sagradili smo dva nova objekta s pripadajućom infrastrukturom i gnojištem. Ta suvremena, potpuno automatizirana farma sagrađena je prema standardima otvorenih, takozvanih lauf-staja, kakve su se pokazale najboljima za uzgoj tovnih goveda. Već polovinom studenoga u novosagrađene objekte stiže dodatnih 800 grla tovne junadi, što će ukupan kapacitet te farme povećati na 2000 grla – nabraja Miljak.
Sljedeće investicije
Dodaje i to da PPK ne namjerava posustati pa kaže da će nastaviti investicijske aktivnosti. Za iduću godinu pripremaju se projekti vezani uz primarnu proizvodnju da bi se pojačali kapaciteti i osigurala samodostatnost domaće sirovine za potrebe PPK-a, ali i cijele Grupe Pivac.
– Cilj nam je da što više naših proizvoda bude proizvedeno od domaće sirovine. Nakon dovršetka nove farme počinjemo se pripremati za gradnju dodatnih kapaciteta za tov junadi, što će našu proizvodnju povećati za još 1500 grla. Širit ćemo proizvodne kapacitete. U završnoj smo fazi dobivanja dokumentacije za dogradnju i rekonstrukciju pogona te nabavu opreme za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa u postojećem pogonu. Osim što želimo povećati kapacitete, cilj je dodatno unaprjeđenje standarda sigurnosti hrane. Težimo i napretku u primjeni standarda zaštite okoliša, zato planiramo graditi biološko-mehanički pročistač kao nadogradnju sustava pročišćavanja tehnoloških otpadnih voda. Planovi su ambiciozni, ali ostvarivi, i nadamo se da ćemo ih realizirati u poslovnim okolnostima stabilnijima od onih koje su obilježile ovu godinu – zaključuje Miljak.