Prema tradicionalnoj anketi Ministarstva turizma o investicijama u turizam, ove godine procijenjena vrijednost ulaganja u hotelski i turistički sektor iznosi milijardu i 76 milijuna eura. U privatnom sektoru najavljena su ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, sadržaje i atrakcije, a u javnom sektoru u centre za posjetitelje, plaže, šetnice...
Ukupno je u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji bilo najavljeno investicija u vrijednosti od 564 milijuna eura. Svaka od tih županija lani je imala od dva do četiri posto porasta broja noćenja i od pet do deset posto više dolazaka turista.
No sada je, zbog pretpostavke da ćemo zbog koronavirusa izgubiti cijelu turističku sezonu (iako se mnogi još nadaju drukčijem scenariju), sve postalo upitno. Obećavaju neke informacije s terena, one da najveće hotelske kuće ipak nastavljaju ulagati. Neizvjesno je hoće li se te investicije realizirati planiranim tempom i koliki će biti omjer između ponude i potražnje za građevinskim uslugama kad sve ovo prođe. Pritom valja uzeti u obzir i potrebe za tim uslugama na sanaciji štete od potresa u Zagrebu i okolici.
Na čekanju
Prema informacijama koje je prikupila Hrvatska gospodarska komora, većina hotelskih kuća u ovom trenutku do daljnjega je stavila na čekanje investicije ukupno vrijedne tri milijarde kuna koje su se trebale biti realizirane u tekućoj godini i 2021. Na snazi je krizni menadžment koji se odnosi na započete i planirane investicije.
– Sredstva koja su bila predviđena za investicije zbog ove će neplanirane situacije u kojoj je neizvjesno hoće li uopće i kada početi raditi mnogi iskoristiti za održavanje na životu. No postoje primjeri hotelskih kuća koje su potvrdile da nastavljaju ulagati. Primjerice, u Maistri su istaknuli da sve planirane investicije za 2020. planiraju provesti prema prvotnom planu, a i tvrtka Importanne Resort nastavlja ulagati u hotel s pet zvjezdica. Može se očekivati da će se buduće investicije u turizam doživljavati kao neizvjesne. zbog čega je očekivana i promjena investicijske klime. Uloga banaka nakon krize bit će iznimno važna, trebat će poduprijeti i sadašnje poslovanje poduzetnika i nova ulaganja – smatraju u HGK-u.
Na području Župe dubrovačke i dalje se sve vrti oko investicije u turističku zoni Kupari 1 u kojoj postoji ugovor između države i investitora o pravu na koncesiju na rok od 99 godina. Ta je općina nedavno donijela urbanistički plan uređenja Kupara 1, što je bio osnovni uvjet za pokretanje cijele investicije, i od tog trenutka počeli su investitoru teći rokovi za izradu cjelokupne projektne dokumentacije i ulaganje u kompleks.
– Realno je u ovoj godini očekivati izradu projektne dokumentacije, a i nadamo se da će investitor početi rušiti sve devastirane hotelske objekte, osim hotela Grand koji je pod konzervatorskom zaštitom – kaže direktorica Turističke zajednice općine Župa dubrovačka Anamarija Kusalo.
Kad je riječ o mjerama pomoći poduzetnicima, Župa neće naplaćivati najam prostora i zakup javnih površina poduzetnicima tijekom krize u kojoj ne mogu obavljati svoju djelatnost. Također se, dok traju izvanredni uvjeti, odgađa plaćanje komunalne naknade.
Ulaganja u kvalitetu
Prema prikupljenim informacijama Turističke zajednice Dubrovnik, Importanne Resort nastavlja ulagati u hotel s pet zvjezdica Royal Palm. U povećanje njegovih kapaciteta do 2021. planira uložiti 16,5 milijuna eura (gradnja 35 novih smještajnih jedinica, obnova restorana, wellnessa i spa-centra).
Također ove godine Importanne provodi projekt rebrendiranja hotelskog lanca Importanne Hotels Resorts u Royal Hotels and Resort. I hotel Rixos iskoračio je u Rixos Premium, što je zahtijevalo dodatno ulaganje u brendiranje. U Rixosu je u tijeku završetak ulaganja od petnaest milijuna eura koje podrazumijeva obnovu wellnessa, hotelskog predvorja, recepcije, restorana, bazena i plaže.
Ove godine Valamar Riviera ulaže u gradnju pedeset novih soba u hotelu President i Kuću Valamar za zaposlenike, na kojoj su radovi pri kraju, Dubrovački vrtovi sunca ulažu oko šesto tisuća eura u manju obnovu hotela, a Hilton Imperial Dubrovnik, hotel u vlasništvu rovinjske Maistre, nastavlja planiranu treću fazu investicija u kojoj će nakon preuređenja svih soba, salona (executive lounge), prostora recepcije te novobrendiranog The Imperial bara dovršiti obnovu hotelskog restorana i proširiti barsku terasu.
Drugim riječima, nastavljaju se radovi na svim visokokategoriziranim hotelima većine najvećih hotelskih kuća na dubrovačkom području.
U Turističkoj zajednici Zadarske županije kažu da poslovni subjekti ulažu u kvalitetu iz godine u godinu, no ističu da je ovo vrijeme osluškivanja i osmišljavanja eventualne krizne reakcije kad izlazak iz ove situacije bude na vidiku.
– Prema informacijama kojima raspolažemo iz izravne komunikacije s turističkim sektorom, turizam prolazi kroz veoma teško razdoblje otkazivanja rezervacija i svojevrsnog mirovanja i iščekivanja. Neizvjesno je koliko će trajati, pitanje je i koliki će ekonomski trag ostaviti lokalno i globalno, stoga su sva predviđanja u ovom trenutku nezahvalna i zapravo nemoguća. Činjenici da se većina turističkog prometa u Hrvatskoj ionako ostvari u srpnju i kolovozu ne idu u prilog ekonomske posljedice, za koje možemo pretpostaviti da će biti velike, kao ni pitanje kad će se uopće uspostaviti slobodan promet – kaže direktorica TZ-a Zadarske županije Mihaela Kadija.
Započete investicije
Na području Splitsko-dalmatinske županije većina velikih investicija počela je 2019., kad je uloženo 197 milijuna eura, a ove godine planirao se sličan iznos ulaganja u javnu i turističku infrastrukturu i turističke objekte.
– Trenutačno je na čekanju europski projekt 'Skriveni habitati' u Dugopolju koji predviđa uređenje i opremanje dviju tematskih staza u podnožju Mosora te uređenje edukacijske dvorane u sklopu SC-a 'Hrvatski vitezovi' vrijedne oko dva milijuna kuna. U Trogiru su uz ostale infrastrukturne projekte do daljnjega obustavljeni projekt uređenja šetnice Brigi – Soline i šetnice do kolodvora, vrijedan četiri milijuna kuna, te rekonstrukcija trga na Lučici vrijedna 3,3 milijuna kuna – objašnjava direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella i dodaje da je u općini Podgora u tijeku obnova hotela Igrane, za što je projektna dokumentacija u završnoj fazi, i na jesen se planiraju započeti radovi na investiciji od šezdeset milijuna kuna.
U Starom Gradu na Hvaru ulaganje u Maslina Resort s planiranih pet zvjezdica, vrijedno trideset milijuna eura, i dalje se provodi, ali usporeno. Na Visu, u Komiži, najveća su ulaganja u pripremu gradnje novog hotela na mjestu starog hotela Biševo koji će imati pet zvjezdica; investicija 28 milijuna eura. Radovi na grvrijedi adnji Centra za posjetitelje na otoku Biševu u vrijednosti od 27 milijuna kuna odgođeni su do daljnjega.
– U Splitu se gradi ili je pri završetku osam hotela s četiri i pet zvjezdica koji su, prema najavama investitora, trebali otvoriti vrata ove godine, ali to je sada neizvjesno. Prve goste trebao je ove godine primiti prvi Marriott International u Hrvatskoj s brendom Courtyard by Marriott, koji se planirao otvoriti u objektu Dalmatia Tower sa 190 soba i četiri apartmana, te hotel Amphora Resort na Žnjanu s ukupno 207 soba. Sagrađen je i paviljon Radisson Blu Resorta s 54 sobe i 15 apartmana. U nekadašnji hotel Ambasador na splitskoj rivi investira se 17 milijuna eura.
Na Bačvicama je sagrađen hotel Villa Harmony u koji se uložilo 32 milijuna kuna. Svi ti objekti trebali su ove godine na tržište staviti 1500 novih kreveta visoke kategorije samo u Splitu. Ovog trenutka ne raspolažemo informacijom kada će i hoće li uopće njihovi vlasnici te objekte ove godine staviti u funkciju – kaže Stella i zaključuje da će pandemija utjecati na planirane rokove, možda i na visinu investicije, ali vjeruje da će se nakon što završi radovi nastaviti planiranim tempom.
Zastoj u opskrbi
Investicije su u ovom trenutku usporene i zbog zastoja u opskrbnom lancu i teže dobave materijala koji se rabe u gradnji te otežanog dolaska domaćih i stranih radnika na gradilišta. Dio ulagača odustao je od već ugovorenih projekata i na više su mjesta zbog zabrane obustavljeni poslovi koji su već bili u tijeku. Građevinske su tvrtke zato, ali i zbog mjera Stožera civilne zaštite, prisiljene raditi smanjenim kapacitetom. Gdje je rad dopušten, građevinci ipak rade, naravno, poštujući svepropisane mjere zaštite.
– I prije situacije s koronavirusom bio je primjetan nedostatak građevinskih tvrtki na tržištu rada, što dodatno utječe na tempo izvođenja građevinskih radova. Zbog izvanrednih okolnosti bit će kašnjenja, probijat će se rokovi, ali HGK je među ostalim mjerama predložio da građevinski izvođači ne plaćaju penale zbog probijanja ugovornih rokova, odnosno da se rokovi završetka radova iz ugovora o građenju redefiniraju dogovorom između stranaka – kažu u HGK-u.
Zbog vjerojatno najgore situacije kroz koju turistički sektor prolazi od osnutka države, svakom tko u ovom trenutku nije zatvorio pipu, nego ulaže, valja skinuti kapu. U svakom slučaju, kad kriza prođe i turisti ponovno počnu stizati, bit će konkurentniji.