Čak četvrtina rezolutnih zaboravi na svoj magični popis u samo tjedan dana, dok ga se samo 19 posto drži na neki duži rok
Prvi dan Nove godine poznat je i kao dan kada će se nešto početi raditi drugačije: manje jesti, više vježbati, bolje organizirati, otpustiti što ne služi, biti odvažniji, biti nježniji, biti drugačiji… Taj početak nove kalendarske godine nekako uspijeva stvoriti dojam početka novog života, pa se zavedeni tom iluzijom latimo komadića papira i zapisujemo novogodišnje odluke. Rezolucije. Tako bolje zvuči. No, ta novogodišnja odlučnost većinu napusti u prvim tjednima siječnja. Zapravo, čak četvrtina rezolutnih zaboravi na svoj magični popis u samo tjedan dana, dok ga se samo 19 posto, pokazalo je istraživanje Universityija u Scrantonu, drži na neki duži rok. Kako je za Business Insider zapisala psihoterapeutkinja Amy Morin, ovo su razlozi zbog kojih novogodišnje odluke uglavnom ostaju samo prazno slovo na papiru:
1. Niste spremni za promjenu
Budući da su novogodišnje odluke postale dio folklora, mnogi ih donose samo zato jer misle da moraju, a ne zato što doista žele napraviti išta drugačije. Recimo, ako odlučite češće ići u teretanu, a ta odluka nije usklađena s dušom, srcem, nazovite to kako hoćete, velike su šanse da teretanu nećete posjećivati ništa učestalije. Zapravo, veće su šanse da je nećete posjećivati uopće, jer ćete nakon par dana intenzivnog vježbanja shvatiti da uopće niste atleta već da vam je kauč miliji i draži, pa s vježbom raskrstiti za sve vijeke. Dakle, valjalo bi odluku uskladiti s voljom, a ona ne mora doći točno 1. siječnja.
2. Ne pratite svoj napredak
Put do cilja valjalo bi podijeliti na mnogo malih koraka i, jednostavno, pratiti napredak, malo po malo. U suprotnom, nećete imati pojma jeste li na pravom putu, a niti ćete imati dovoljno motivacije za nastaviti dalje. Studija objavljena 2015. u Journal of Medical Internet Research pokazala je da, recimo, fitness aplikacije motiviraju ljude da više vježbaju, jer im pomažu da prate napredak. Kad se uvjerite da doista radite neke pomake, smišljate manje izlika za nastaviti dalje.
3. Slabo planirate
Nakon što donesete odluku, donesite i čvrsti plan koji će uključivati odgovore na pitanja poput 'kad se moram ustati da bih više vježbao/la?' ili 'hoću li se odreći večere s prijateljima kako bih uštedio/la?'. Dakle, plan bi trebao uključivati potencijalne izazove i suvisla rješenja. Također, ne treba se bojati grešaka. Spomenuto je istraživanje pokazalo da ljudi koji se na duge staze drže donesenih odluka pogriješe u prosjeku 14 puta, a čak ih je 71 posto izjavilo da su im pogreške (kratkoročna skretanja s plana) učvrstile odluku.
4. Previše ste samouvjereni
Iako većina misli da im nedostatak samopouzdanja utječe na dosezanje određenog cilja, pokazalo se da je pogubniji njegov višak. Drugim riječima, kad se uvjerite da je realizacija odluka prelagana, velike su šanse da ćete biti nespremni ili loše opremljeni za suočavanje sa stvarnošću. Promjene su teške. Teško je biti ustrajan u procesu, imati strpljenja čekati nagradu (ostvarenje cilja) u trenucima kad ste umorni ili vam nedostaje motivacije. Priznati sebi da je držati se odluke teško ne znači da ste slabić. To znači da ste realni.
5. Ne shvaćate da se nečega trebate odreći
Prije nego odlučite usvojiti nove navike, promotrite čega se morate odreći da bi za njih imali mjesta. Mora vam biti jasno da će, primjerice, više vježbe značiti i manje vremena koje provodite s obitelji ili gledate omiljenu seriju; više štednje znači i manje izlazaka s prijateljima (ili više drugačijih izlazaka). Kad unaprijed znate što gubite, bit ćete spremniji nešto drugo dobiti (više mišića, novca, znanja, mira…). Dugoročno zadovoljstvo, dakle, ima svoju cijenu. Ta trgovina se, dakako, isplati, ali morate je biti svjesni.