Prodaja bezalkoholnog vina ove je godine skočila za 42 posto, a bezalkoholnog piva i žestokih pića s vrlo malo alkohola ili bez njega za 87 posto. U svijetu pića ‘alcohol free‘ očito je vrlo popularno mjesto na kojem treba biti
Viski bez alkohola, džin bez alkohola ili votka s deset posto ili nimalo alkohola. U čemu je fora, gdje je tu zabava? Da na tržištu postoje bezalkoholna vina i piva, nije neka novost. Ali da je trenutačno najveći globalni trend na tržištu žestokih pića 'alcohol free', sasvim je nova dimenzija u proizvodnji 'žestice'. Najdublje se taj trend uvukao u proizvodnju zanatskoga džina. Jedan od pionira bio je britanski Seedlip koji su poslije svi počeli kopirati pa je danas džin zapravo neprepoznatljiv proizvod u odnosu na prije dvadesetak godina.
Zdravo, lokalno i svježe
Globalni online supermarket Ocado izvijestio je da je prodaja bezalkoholnog vina ove godine skočila za 42 posto, a žestokih pića s vrlo malo alkohola ili bez njega te bezalkoholnog piva za 87 posto. U svijetu pića 'alcohol free' očito je vrlo popularno mjesto na kojem treba biti. To je prepoznao i naš pilotski dvojac Tomislav Anadolac i Hrvoje Bušić koji je nedavno napravio najbolji zanatski (engl. craft) džin na svijetu, Old pilot's Gin. Njihova tvrtka Duh u boci već je testirala proizvodnju bezalkoholnog džina.
– Globalni je trend u gastronomiji da potrošač želi zdravo, lokalno i svježe. Trend 'zdravog' pića nije zaobišao ni industriju alkohola. Ideja bezalkoholnog džina jako nam je zanimljiva jer se u vlastitoj proizvodnji koristimo prirodnim eteričnim uljima biljaka koje se upotrebljavaju u proizvodnji pića s nula posto alkohola. Zasad nismo učinkovito riješili problem stabilizacije tih ulja bez upotrebe standardnih industrijskih dodataka, tj. E-brojeva. U alkoholnim pićima stabilizira ih alkohol, koji se ne kvari i sâm je po sebi dezinficijens, nema rok trajanja. Ne želimo se koristiti umjetnim dodacima u proizvodnji. 'Žestica' bez alkohola ima smisla jer je džin po definiciji aromatično piće dominantnog okusa borovice. Voćne ili floralne džinove prirodnih aroma pomiješane s dobrim tonikom mnogi piju prije svega zbog okusa. Sekundarni efekt dobrog raspoloženja nije uvijek toliko važan. Čaša vina, piće, koktel dio su društvene norme i dio su naše svakodnevice. Prirodno aromatično piće bez alkohola i umjetnih dodataka ima budućnost na tržištu – smatra Hrvoje Bušić, suvlasnik Duha u boci.
Bez aditiva
Sa svojim džinom zastupljeni su u cijeloj Hrvatskoj. Proizvod su prepoznali veliki hotelski lanci, poznati barovi, restorani, ali i obični, kvartovski 'craft' kafići.
– Sadašnja potražnja tog proizvoda premašuje naše proizvodne kapacitete. Ponosni smo i na svjetska priznanja koja smo dobili za taj proizvod koja su mu omogućila globalnu vidljivost i najbolju reklamu. Danas stranci i domaći gosti sami traže i pitaju za naš džin, što uvelike pomaže i ugostiteljima koji ne moraju previše objašnjavati što je to 'hrvatski džin'. Hrvatski ugostitelji oduševljeni su pričom, okusom i kvalitetom našeg proizvoda i nemaju nikakvih problema u njegovu plasiranju, stalno se traži boca više. Cijena je ista ili čak niža od one globalnih ekskluzivnih brendova. Od globalnih 'mainstream', tj. industrijskih, brendova doista smo skuplji jer je riječ o autentičnoj ručnoj proizvodnji uz upotrebu najnovije tehnologije destilacije. Džin se proizvodi, odležava, puni i pakira ručno, u malim serijama, pri čemu smo jako posvećeni detaljima, zbog čega je cijena viša i do četrdeset posto – govori Bušić.
Najavio je da uskoro planiraju plasirati novi proizvod bez ikakvih dodataka ili aditiva – destilatu se ne dodaje ništa, a kompleksnost se gradi bez šećera, aditiva i aroma.
Drukčije ispijanje
Kao kontrast ovoj priči industrijski proizvođač Badel 1862 ne najavljuje bezalkoholna žestoka pića, ali u toj su tvrtki itekako svjesni tempa na tržištu jakih alkoholnih pića na koje snažno utječu globalni trendovi: premiumizacija, inoviranje i briga za zdravlje.
– Potrošači žele znati više, upoznati brendove koje konzumiraju, otkriti njihovo podrijetlo, priču, sastojke, načine proizvodnje i pripreme za idealno posluživanje. Otvorenost potrošača i znatiželja utječu i na promjene tradicionalnih prilika konzumacije. Danas više ne postoje čvrste granice i pića vezana isključivo uz jednu prigodu, brendovi nude različite i kreativne načine pripreme koji najbolje ističu njihova svojstva. Želja za laganim, osvježavajućim i prirodnim pićima najbolje se vidi u trendu rasta kategorija kao što su džin, rakija, rum te pića proizvedena od prirodnih sastojaka, biljaka i voća – objašnjava Nensi Pejić Dragović iz Badelova Odjela marketinga, dodajući da se autentični hrvatski proizvodi prepoznaju i traže na svjetskom tržištu, primjerice Badelov Pelinkovac, biljni liker koji se u toj tvrtki proizvodi već više od sto pedeset godina, a trend premiumizacije najbolje se ističe na primjeru brenda Antique Pelinkovac, pića koje se i danas proizvodi prema najstarijoj recepturi sačuvanoj u Badelovu arhivu.
– Piće se proizvodi na tradicionalan način, od biranoga ljekovitog bilja koje u složenom postupku maceracije, destilacije i odležavanja daje jedinstveni okus i miris. Antique Pelinkovac ujedno je prvi hrvatski zanatski proizvod u jakim pićima i zahvaljujući popularnosti 'crafta' posljednjih godina udvostručuje svoj prodajni volumen – kaže Pejić Dragović.
Što se pije
Badel intenzivno radi na rebrendiranju segmenta jakih alkoholnih pića. Ovog ljeta brendovi Sax gin i Vigor vodka dobili su novi vizualni identitet.
– Sax gin tržištu sada nudimo u tri varijante: London dry original gin, Citrus gin i Pink gin. Uz novu kvalitetu Original vodke u brend Vigor uvedene su nove okusne varijante Berry i Citrus, osvježavajuće, bezbojne votke bez dodanih šećera i umjetnih aroma, što je u skladu s globalnim trendovima konzumacije laganih i svježih pića nježnih voćnih nota. Idealne su za jednostavne koktele s dodatkom mineralne vode i svježeg voća. Takvim pristupom razvoju Vigor je učvrstio svoj liderski položaj u 'mainstream' kategoriji votke – kaže Pejić Dragović.
Votke s okusom također su globalni trend, ali nemaju svi o tome dobro mišljenje, bar kad je u pitanju način proizvodnje.
– Najbolja je votka alkoholno piće iznimne glatkoće, bez dominantnog okusa i mirisa. Štoviše, najbolje votke nemaju ni okus ni miris. Kako se piće kojemu je dodan okus može nazvati votkom? Problem je u needuciranosti potrošača, koji rijetko znaju što doista piju. Jako ohlađeno piće ili velika količina šećera u njemu ublažit će loše alkoholne arome, tj. loše će piće učiniti pitkijim i tako prikriti sve njegove nedostatke i nečistoće. Izbor na policama je velik, proizvođača je sve više, margina zarade manja, pa se onda sve više primjenjuju metode proizvodnje u kojima se rabe sastojci lošije kvalitete, dakle jeftiniji, i okusi koji su većinom umjetnog podrijetla kako bi se onda količinom nauštrb kvalitete nadomjestila izgubljena dobit. Slično je sa džinom – smatra Bušić.
'Varanje' na okusima
Objašnjava kako se, zapravo, sva alkoholna pića koja se ne mogu svrstati u neku od strogo definiranih pravila proizvodnje u EU i svijetu često nazivaju 'modernim džinom' ili 'votkom s okusom'.
– Zapravo, to je alkohol pomiješan s aditivima i ekstraktima, zbog čega je izvan definicije ostalih, strogo definiranih pića. Imali smo prilike isprobati i testirati mnoga od njih tijekom razvoja svojih proizvoda. Na bilo kojem testiranju naslijepo ta pića ne bismo nikad stavili u kategoriju džina ili votke jer ona to jednostavno nisu – kaže Bušić.
To 'varanje' na okusima ne zaustavlja se na džinu i votki. Prema kretanjima na globalnom tržištu, sljedeći je na redu viski. Bušić kaže da je već bilo mnogo pokušaja i globalnih prijevara s viskijem.
– Proizvođači bi kupovali etilni alkohol, punili njima već upotrijebljene bačve i prodavali ga pod viski. Naravno, vrlo brzo bili bi otkriveni, no tisuće i tisuće litara lažnog viskija već bi bilo završilo u košaricama potrošača jer je on povoljniji. Sve se svodi na krajnjega kupca, koji mora odlučiti želi li kvalitetu ili cijenu – zaključuje Bušić.
Kategorije u kojima za sada nema naznake da će postati bezalkoholne domaće su rakije, ali i u tom segmentu najveći hrvatski proizvođač žestokih pića najavljuje promjene.
– Rebrendiramo Badelove stare šljivovice, izvozne 'institucije' u jakim pićima, što će pratiti i lansiranje premium selekcije odležane dvanaest mjeseci u hrastovim bačvama, autentične, u kojoj su se upotrijebili prirodni lokalni sastojci i tradicionalne metode proizvodnje. Cijela linije tradicionalnih rakija i likera Badelova brenda rebrendirat će se vrlo brzo – najavljuje Pejić Dragović.
Među njima je i najpoznatiji brendi koji su mnoge generacije zvale 'mirogojček', Prima Brand, najprodavanije piće Badela 1862 koje će se pojaviti u novome ruhu, modernoj boci.
Ako ste zakleti protivnik alkohola, savjestan vozač, trudnica ili se pak želite malo 'ohladiti' od alkohola, ta globalna bezalkoholna alternativa 'žestici' dobra je vijest. Ako vam sve to ide na živce, držite se dobre stare rakije, kojoj zasad još ne prijeti opasnost da postane eksperiment milenijaca.