TOP PET ključnih potrošačkih trendova u 2020.

Ako je suditi prema izvješću koje je objavila stranica Trendwatching.com, u 2020. čeka nas pregršt zanimljivih trendova koji otvaraju bezbroj novih mogućnosti brendovima da se približe svojim kupcima. Ekološki sram, avatari, preobraženi dizajn, 'burnout' i civilni mediji izdvojeni su kao pet ključnih trendova koji će ponajviše utjecati na ponašanje potrošača pa tako i na njihov izbor brendova i odluku o kupnji.

Svaki od njih je evoluirana verzija trendova koje smo mogli pratiti proteklih godina, pa je tako, primjerice, ekološki sram uznapredovala varijanta trenda ekostatusa – potrebe potrošača da konzumacijom ekoloških, 'zelenih' proizvoda i usluga demonstriraju svoj društveni status, pa i činjenicu da su bolji od drugih. Naime, proteklih godina brendovi su na tu demonstraciju statusa ekološkom osviještenosti odgovorili lansiranjem limitiranih verzija proizvoda koji su bili dostupni samo najbogatijim i najzagriženijim fanovima 'zelene' potrošnje. Tesla je prije deset godina tako lansirao električni automobil Roadster, koji je stajao sto tisuća dolara, a 2016. Adidas je izbacio svega pedeset pari tenisica izrađenih od recikliranog materijala. Njujorški restoran Momofuku Nishi iste te godine postao je jedini na svijetu koji u svom jelovniku nudi Impossible Burger – ​bezmesni hamburger čiji se okus ne razlikuje mnogo od klasičnoga mesnog.

Danas je situacija mnogo drugačija. Teslin električni automobil Model 3 postao je treći najprodavaniji na britanskom tržištu, Adidas je dosad izradio 11 milijuna pari tenisica od 'oceanskog smeća', a Impossible Burger je dostupan u više od sedam tisuća restorana lanca brze prehrane Burger King. S obzirom na to da je ekologija postala 'mainstream' ekostatus se transformirao u ekosram. Drugim riječima, zbog njihove rastuće dostupnosti postalo je sramotno ne kupovati ekološke proizvode.

'Osoba' za vezu

Kako navodi Trendwatching, brendovi u 2020. trebat će adresirati upravo taj trend, ponuditi kupcima alternativu ili nekakvu kompenzaciju za ne-ekološko ponašanje (ekokampanje, donacije, evente, akcije i sl).

Tako, primjerice, avioprijevoznik KLM Royal Dutch Airlines u jednoj od svojih kampanja promovira korištenje alternativnog prijevoza umjesto leta njihovim vlastitim avionima. Dakle, umjesto da govore kako je super letjeti njihovom kompanijom, oni potrošače pitaju je li im let do određene destinacije nužan i ne bi li bilo bolje zamijeniti ga ekološki prihvatljivijim prijevozom poput, primjerice, vlaka.

Sljedeći trend – ​brendovski avatari, odgovor je na trend digitalnih 'influencera' i stvaranja dubljeg odnosa između potrošača i niza uređaja opremljenih AI tehnologijom (primjerice, čuvena Alexa).

S obzirom na to da su potrošači dobro reagirali na neke virtualne verzije ljudi – ​avatare, poput voditelja vijesti kineske 'news' agencije Xinhau ili pak virtualne članice marketinškog tima YouPorna koja ima svoj profil na društvenim mrežama, Jedy Vales, sve više brendova ulaže u razvoj likova ('influencera', pomagača, ambasadora) koji izgledaju i ponašaju se kao da su od krvi i mesa, a zapravo su samo gomila virtualnih atoma s kojima se, gle čuda, potrošači mogu poistovjetiti.

Japanski brend ljepote SK-II u lipnju ove godine svijetu je predstavio Yumi, avatarsku ambasadoricu brenda koja je kreirana uz pomoć tehnologije umjetne inteligencije. Ona je prva točka između brenda i potrošača, služi kao 'osoba' kojoj se može postaviti bilo koje pitanje u vezi s brendom, pomaže s izborom kozmetike i savjetuje potrošače o tome kako njegovati kožu uzevši u obzir njihove karakteristike.

Personalizacija na kvadrat

Trendwatcheri savjetuju brendovima da istraže taj čudnovati novi svijet i makar razmisle kako bi izgledao njihov brendovski avatar. Sve i da on ne 'oživi' u godini koja slijedi, to im može pomoći da još bolje upoznaju vlastiti brend i porade na njegovim nedostacima.

Preobraženi dizajn je treći trend s kojim će se brendovi, ako su pametni, htjeti uloviti ukoštac. Tu je, naime, riječ o nekoj vrsti evoluirane personalizacije proizvoda, odnosno sinergiji tehnologije i rastuće potrebe potrošača da se ponuda kompanije kroji prema njihovim specifičnim željama. Kako stoji u izvješću trend metamorfnog ili preobraženog dizajna rezultat je sve većeg interesa potrošača za kupnju na zahtjev, pretplatu (54 posto online kupaca plaća minimalno jednu pretplatu proizvoda), zadovoljavanje potreba u stvarnom vremenu (39 posto kompanija nudi personaliziranu uslugu u stvarnom vremenu).

Kao izvrstan primjer ovog trenda, među ostalim, ističu brend Shiseido, koji je u srpnju ove godine lansirao Optune. Uz pomoć te usluge, korisnici na dnevnoj bazi, uz pomoć aplikacije, šalju svoje selfieje, a onda ih poseban algoritam analizira, dodaje čimbenike poput vlage u zraku, temperature zraka ili sati sna te kreira za njih idealnu kremu za lice. Startup Baze pak uz pomoć posebnog uređaja testira krv potrošača, a potom je analizira i slaže idealnu kombinaciju vitaminskih suplemenata na koju se kupac pretplaćuje. Naravno, ne može svaki brend ponuditi ovakav tip usluge ili proizvoda, ali svakome od njih, bez obzira na sektor, važna mora biti činjenica da potrošači naprosto očekuju od kompanije da se, što je moguće više, prilagodi njihovim potrebama.

Brendovi pomagači

A da imaju potrebu i za mirom pokazuje četvrti od ključnih trendova za 2020. Zbog rastućeg broja 'burnouta' ili izgaranja na poslu, pametni se brendovi trude ponuditi uslugu ili proizvod koji će pomoći kupcima da što bolje uravnoteže privatan i poslovan život, smanje im pritisak svakodnevice, omoguće im da se osjećaju boljim i mirnijim u vlastitoj koži i to unatoč svim svakodnevnim izazovima.

Neki brendovi koje izdvaja Trendwatching prodaju naprednu tehnologiju uz pomoć koje potrošači mogu pratiti svoje zdravstveno stanje, razinu anksioznosti ili hormona stresa (Thriva, WPP Health), drugi promoviraju važnost odmora i dobrog sna (Ikea), a treći su možda najučinkovitiji u vezi s 'burnoutom' i, poput Microsofta Japan, pokušavaju skratiti radni tjedan ili smanjiti broj radnih sati.

U izvješću autori apeliraju na to da kompanije ovaj trend pokušaju implementirati prvo u interno okružje, pokušaju učiniti bilo što ne bi li smanjili razinu stresa svojih zaposlenika koji sve teže žongliraju između poslovnog i privatnog, što će, u konačnici, ostaviti traga ne samo na njihovo mentalno zdravlje već i na prihode kompanije.

Vodiči kroz podatke

I na kraju, tu je trend civilnih medija koji su nastali kao posljedica sve većeg broja lažnih vijesti, neprovjerenih i golemih količina informacija koje je moguće naći u digitalnom svijetu. Sintagma 'civilni mediji' odnosi se na malene, nišne platforme na kojima određene grupe potrošača mogu pronaći njima korisne i relevantne informacije, u čemu im mogu pomoći i brendovi.

Primjera radi, brend Sprite je u listopadu ove godine lansirao kampanju 'You Are Not Alone' koja adresira probleme koji muče mladež u Latinskoj Americi. U sklopu te kampanje otvorio je forum na Redditu gdje potrošači mogu pronaći potrebne informacije i izmijeniti iskustva. Ako je suditi prema spomenutim trendovima, iduća bi godina trebala biti jedna od onih u kojima brendovi surađuju s potrošačima ne bi li svijet, a i njihove osobne živote učinili boljima.