U Hrvatskoj i Sloveniji svečano su otvoreni Deloitte private klubovi čiji je cilj umrežavanje privatnih poduzetnika, razmjena ideja i iskustava te upoznavanje s najboljim načinima poslovanja koji značajno mogu pridonijeti razvoju i prosperitetu društava u kojima rade.
Deloitte Touche Tohmatsu Limited je multinacionalna tvrtka s korijenima u Ujedinjenom Kraljevstvu, sjedištem u New Yorku i tvrtkama članovima mreže širom svijeta. Tvrtka je prva od "Velike četvorke" u svijetu financijskog poslovanja i savjetovanja - prošle godine je zaradila rekordnih 35.2 milijarde dolara prihoda.
Bloomberg Business Deloitte postojano hvali kao ponajbolje mjesto za lansiranje karijere, a magazin Fortune je ove godine ocijenio da je riječ o jednom od stotinu najpoželjnijih poslodavaca svijeta. U takvom kontekstu, stiže vijest da su hrvatska i slovenska podružnica Deloittea 19. svibnja otvorile Private klubove sa svrhom umrežavanja uspješnih kompanija u vlasništvu hrvatskih poduzetnika.
Uzvanici su istovremena, paralelna osnivanja i svečana otvaranja Deloitte private klubova u Hrvatskoj i Sloveniji mogli pratiti putem videoveze, a obje priredbe su uživale podršku veleposlanstava. Tako su se u Ljubljani, u prostorima Gostilne na gradu, našle slovenska veleposlanica u Hrvatskoj Smiljana Knez i njena hrvatska kolegica Vesna Terzić, kako bi dale podršku umrežavanju gospodarstvenika i međudržavnoj suradnji poduzetnika.
Pitanje privatizacije
Zvijezda večeri s ove i one strane granice bio je specijalni gost Emil Tedeschi koji je podržao ideju Deloittea o neformalnom druženju ne samo privatnih vlasnika nego i ljudi koji rade u kompanijama, pa atmosferu s obje strane granice ugrijao gorljivim govorom o privatizaciji i otporu koji ona izaziva.
- Ne bih sektašio, ali već danima na našoj društvenoj, političkoj i svekolikoj sceni svjedočimo velikom bacanju animoziteta na privatno poduzetništvo. Imali smo deset godina u Hrvatskoj frustraciju zbog toga što slovenska politika hrvatskim poduzetnicima nije dala da sudjeluju u privatizaciji i preuzimanju slovenskih kompanija, a sad doživljavamo istu stvar u Hrvatskoj. Tu nema niti jednog broja, niti jednog racionala, već samo vrištimo - ne želimo prodati obiteljsko srebro. Postoji primjer, ne jedan, nego stotinu, da država nije optimalni vlasnik, ne zato što to ne bi mogla biti, nego zato što različite političke garniture dokazano propuštaju unaprijediti poslovanje i rezultat. Je li itko izmjerio oportunitetni trošak (iliti gubitak) Podravke, Dalmacijavina, Petrokemije i čitavog niza drugih kompanija koje država još uvijek želi imati čvrsto uz skute? Zato je jako dobro da se nalazimo u ovakvom kontekstu, prvo da osnažimo privatnu inicijativu, drugo da dignemo glas, jedanput će to biti za poduzetnika A, drugi put za poduzetnika B da ne možemo imati različite kriterije prije sedam godina, pa pet godina ili tri godine kad nešto nije uspijevalo u Sloveniji, a onda, vidi vraga, Atlantic Grupa je preuzela Drogu Kolinsku za više od milijardu dolara. Onda je Agrokor preuzeo Mercator za još puno veći iznos, onda je prošle godine Podravka preuzela Žito i svaki put kad se slovenska javnost pobunila svi u Hrvatskoj su rekli, pa nije fer, to nisu tržišni pokazatelji, to nije način kako se vodi tržišna ekonomija. Sad, kad je naša Vlada konačno rekla, idemo smanjiti javni dug, povećati kreditni rejting i smanjiti zaduženost, sad su se javili svi u političkom spektru, od krajnje lijevih do krajnje desnih, od liberalnih do konzervativnih, od demokršćana do socijaldemokrata i svi su rekli ne damo obiteljsko srebro. Bilo bi puno poštenije da kažu: prodat ćemo, transparentno, kroz burzu po tim i tim kriterijima umjesto da apriori zauzimaju stav protiv poduzetništva i promjena. Imamo primjedbu da se nešto kreće privatizirati kad je profitabilno, a pitam ja vas, treba li možda privatizirati kad nešto gubi novce, pa da onda s nekim faktorom množimo gubitak? Koja je tu vrijednost? Sve veći i veći minus. Hvala Bogu da se prodaje nešto što je prigodno i profitabilno.
"Sami smo si krivi"
- Naša poslovna elita nije dovoljno obrazovana, nije dovoljno široka niti za učenje, niti za razgovor i dok god ne poradimo na vlastitoj kvaliteti nećemo dobiti ni respekt društva. U hrvatskom društvu danas nema pojedinca ili udruge u spektru od poduzetništva, politike, religija, akademske zajednice, medija koje imaju minimum respekta kod građana. Za dio poslovne elite - sami smo si krivi. Za to ne možemo kriviti politiku ili sindikate, nego sami sebe. S druge strane, kad bilo tko u društvu navali na privatno poduzetništvo, po defaultu, jer mi koji stvaramo novu vrijednost smo po definiciji lopovi, žmukljari, kriminalci, špekulanti.., netko kom se nešto daje, onda moramo dignut glas. Svaki put kad spustimo pogled poduzetništvo u našoj zemlji ili široj regiji idu prema natrag. Zato vas pozivam, prvo, investirajmo u znanje, investirajmo u učenje od boljih od nas, kompletirajmo naše timove, budimo svjesni da kompanije poput Deloittea nude znanje, da se znanje plaća. Nema free advice, ugledajmo se na sposobnije na nas, ako ćemo geografski, na naprednije zemlje i naprednija društva. Budite sigurni da s malim koracima i visokom ambicijom možemo stvoriti kvalitetnu ekonomiju, bolje profite za naše kompanije, što automatski znači, vodeći računa o društveno odgovornom poslovanju i kvalitetniji život za sve dionike, što bi rekli Englezi za sve stakeholdere – završio je Tedeschi.
Prvi među najboljima
Nakon zagrijavanja, pozornicu je preuzeo bend "Ivana Rushaidat & Rakete" izvodeći hitove u duhu Peggy Lee i drugih predstavnika zimzelenog američkog jazza. Bila je to dobra prilika da se provjeri kvaliteta i elitno ustrojstvo Kluba koji je, bila riječ o kompanijama, startupima ili obiteljskim poduhvatima, uistinu okupio lidere iz pojedinih sektora. Pričalo se o trendovima, poslovanju ili mučnoj birokraciji sve dok pažnju nije privukao razgovor domaćina s izvršnim direktorom Nanobita Alanom Suminom, zamjenikom glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernardom Jaketićem i glavnim urednikom Lidera Miodragom Šajatovićem.
Sumina, čiji Nanobit ciljano stvara izrazito popularne videoigre za pametne telefone, kaže da je tvrtka priliku za širenje poslovanje odlučila potražiti izvan Hrvatske, pa su nedavno otvorene podružnice u Mađarskoj i Rumunjskoj gdje su porezi u sektoru informacijskih tehnologija niži nego kod nas.
- Rumunji su još prije deset godina shvatili da, ako žele zadržati najkvalitetniji i najtalentiraniji kadar po ulasku u Europsku uniju, istog trebaju maksimalno porezno rasteretiti. Tamo je davno smanjen porez za ljude koji rade u IT-ju.
Jakelić je pak otkrio da je cijela ekipa Ubera došla u Hrvatsku i postala najnoviji član HUP-a te uzgred rekao da u aktualnom porivu prema privatizaciji nedostaje odlučnosti kakvu je svojedobno pokazala Thatcher.
Pitanje prestiža i definicija uspješnog poduzetnika
Šajatović je odgovorio na pitanje što ga je tako dugo i uspješno održalo u poslovnom novinarstvu.
- Zapravo je riječ o ljubavi, kad u 15-oj godini odlučiš biti novinar, što ćeš drugo u životu raditi. S druge strane, u 47 godini su mi ukinuli poslovni tjednik u jednoj velikoj kompaniji, pa smo kolega i ja odlučili dati otkaz i otišli raditi naš poslovni tjednik Lider. I sad kad nam je već uspjelo, ne možemo izaći iz toga.
Glavni urednik Lidera je za domaćine odgovorio i na pitanje što definira uspješnog poduzetnika, rekavši da u Hrvatskoj zapravo postoji dvije vrste biznismena. Tridesetak posto onih koji svojim poslovanjem izazivaju prijepor i sedamdesetak posto zaljubljenika koji svom biznisu ostaju predani i kad zarade novac.
- Ljudi koji su dugo u biznisu, mi smo se malo promijenili u posljednje vrijeme, do prije dvije godine stvar prestiža je bila tko ima duži brod. Prošle godine se primijetilo da je sad stvar prestiža tko ima duži godišnji odmor. Oni koji su sredili svoje firme tako da pod stare dane mogu tri mjeseca biti na brodu, to su idealni i uspješni poduzetnici - rekao je.
Druženje se nastavilo, a lideri i inicijatori osnivanja Deloitte Private kluba Dražen Nimčević, partner u Deloitteu, te Natko Sertić direktor u Deloitteu na kraju su ocijenili da je večer bila uspješna te su iskoristili priliku da najave iduće druženje prvaka hrvatskog poduzetništva, koje će se održati u rujnu.