Kokosovo ulje u posljednje je vrijeme demonizirano zbog visokog udjela saturiranih masnoća. Ono je doista možda i najbogatiji izvor zasićenih masnoća, s udjelom od 90 posto u ukupnim masnim kiselinama.
Ipak, nova istraživanja pokazuju da zasićene masti i nisu tako štetne, i veza sa srčanim oboljenjima kod tisuća ljudi koji su ih konzumirali nije se pokazala, pogotovo jer kokosovo ulje ne sadrži onu vrstu zasićenih masti koje možemo naći u siru ili odresku.
Kokosovo ulje sadrži trigliceride srednjeg lanca (MCT) koje imaju drugačiju ulogu u metaboličkim procesima – iz probavnog trakta idu izravno u jetru, gdje služe kao izvor energije ili se pretvaraju u ketone, koji mogu imati terapeutske učinke na poremećaje poput epilepsije ili Alzheimera.
Kokosovo ulje egzotična je hrana na zapadu, no u nekim dijelovima svijeta sastavni je dio prehrane mnogih generacija. Najbolji primjer je narod Tokelau koji živi na Južnom Pacifiku i čija se prehrana bazira na 60 posto namirnica kokosovog porijekla, a odlikuje ih odlično zdravlje i nepostojeća povijest srčanih oboljenja.
>>> Kada preskočiti gel za tuširanje?
Pretilost je trenutno jedan od najvećih svjetskih problema. I dok jedni zastupaju mišljenje da je pretilost samo stvar broja kalorija, drugi smatraju da veliku ulogu igra i izvor tih kalorija. Jer različite vrste hrane različito utječu na hormonalne procese u našem tijelu. Trigliceridi srednjeg lanca u kokosovu ulju mogu pospješiti sagorijevanje kalorija; jedna studija pokazala je kako 15-30 grama triglicerida srednjeg lanca povećavaju utrošak energije za pet posto, pri tome dnevno sagorijevajući 120 kalorija više.
Osim toga, kokosovo ulje efikasno je u borbi sa štetnim mikroorganizmima i kao takvo se može koristiti i u njezi kože i kose.