piše: Antonija Knežević
Oko 4500 ljudi uskoro će ponovno imati priliku aplicirati za subvencije na stambene kredite, popularno nazvanu APN po Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama putem koje se za iste aplicira. Naime, iz APN-a su najavili da će od 21. ožujka građani moći slati zahtjeve za subvencije, a budući da je i ove godine na raspolaganju oko 50 milijuna kuna, iz APN-a procjenjuju da će to biti dostatno za oko 4500 subvencioniranih kredita.
Ovu mjeru, uvedenu 2017. godine, do sada je koristilo 22 tisuće kupaca, a država je na subvencije potrošila 475 milijuna kuna.
Trideset posto ili čak polovica rate kredita koju država plaća pet godina ili više, u ovisnosti o broju djece u obitelji, mnogim kupcima je prilično primamljiva pa su mnogi već počeli razgledavati stanove.
- U razdoblju prije slanja zahtjeva za subvencionirane kredite uvijek se osjeti pojačani interes kupaca za kupovinu nekretnina. Mnogi klijenti sada gledaju stanove koje žele kapariti i potom realizirati putem APN-a – kazala je Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica i direktorica agencije za nekretnine Zagreb West te dodala da, na žalost, mnogi prodavatelji u razdoblju prije APN-a niti kasnije ne spuštaju cijene što dovodi do porasta cijena nekretnina.
- Jedan od problema APN-a leži u činjenici da je riječ o mjeri sezonskog karaktera pa netom prije nego što krene realizacija APN-ovih subvencija, prodavatelji mahom dižu cijene, a one se redovito zadrže tako visoke i nakon što završe prijave za subvencije. APN je doveo do porasta cijena nekretnina i time se u konačnici anulirala pomoć koja se dobiva u obliku subvencionirane rate kredita – kazaa je Mihaljinac.
Kako je istaknula, mjere pomoći za kupovinu stana mladim ljudima su dobrodošle, no ova konkretna mjera, smatra ona, ne donosi benefite kupcima i tržištu, iz nekoliko razloga.
- Kao prvo, mjera je namijenjena samo kreditno sposobnim kupcima. Nadalje, preko APN-a stan kupuju oni koji su već ionako mislili kupiti nekretninu i imaju sredstva za kaparu. Osobama slabije platežne moći ovaj je program nedostupan jer nisu kreditno sposobni – kazale je Mihaljinac.
Da kupci preko APN-a raspolažu značajnim dijelom gotovine vidljivo je i kroz analizu kupljenih nekretnina putem subvencija te o visini kredita koji je u tu svrhu podignut. Naime, iz APN-a su iznijeli podatke da je prosječan stan kupljen na taj način imao površinu 72 kvadrata (u Zagrebu 68) te cijenu od oko 1490 eura po četvornom metru ( u Zagrebu oko 1750 eura), što znači da je u Hrvatskoj prosječan subvencionirani stan koštao oko 107 tisuća eura (u Zagrebu 119 tisuća). S druge strane, prosječan subvencionirani kredit uz godišnju efektivnu kamatnu stopu od 2,17 posto iznosio je 75 tisuća eura. Dakle, otprilike jednu trećinu stana kupci su financirali ušteđevinom.
Iako se u javnosti komunicira da se kroz APN može subvencionirati samo nekretnina do sto tisuća eura, u stvarnosti je moguće kupiti i nekretninu od tri milijuna eura, a da država subvencionira dio od sto tisuća eura. Dakle, nije postavljen nikakav gornji limit za kupovinu nekretnine kroz subvencije.
Mihaljinac problematičnim smatra i činjenicu da osoba koja već posjeduje nekretninu može koristiti subvencije. Naime, kupac se samo mora obvezati da će postojeću nekretninu prodati u roku od dvije godine, no pitanje je da li se to provjerava.
- Ovom mjerom se definitivno ne potiče demografska obnova i bilo bi znatno bolje i učinkovitije za mlade ljude koji tek zasnivaju obitelj kada bi gradovi ili država nudili stanove za najam uz određene subvencije, kao što to primjerice radi Beč. ili kada bi financijska pomoć kod kupnje nekretnine bila u obliku vaučera, jer bi na taj način mogli mjeru koristiti i oni koji nemaju visoke plaće, odnosno ne mogu dići kredit. U svakom slučaju, smatram da APN nije pomogao onima kojima je trebao pomoći, nego osobama više platežne moći te – zaključila je Lana Mihaljinac Knežević.