Hrvatska je u ožujku i travnju ostala bez 479 tvrtki i dobila novih 21.257 nezaposlenih. No kad se uzme u obzir prošlogodišnji trend rasta i sezonski oporavak gospodarstva, ceh je znatno veći
Hrvatska je epidemiju koronavirusa u samo dva mjeseca platila gubitkom 479 tvrtki i 'dobitkom' 21.257 nezaposlenih. To su podaci koje je za broj tvrtki na osnovi podataka Sudskog i Obrtnog registra izračunao Bisnode (razlika između novoosnovanih i ugašenih poslovnih subjekata) i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za broj nezaposlenih. Ta statistika na prvu može biti samo apaurinska utjeha vladajućima i njihov predizborni spin. A zapravo bi Hrvatska s prošlogodišnjim trendom u ova dva mjeseca imala gotovo 3700 tvrtki više i gotovo 47.000 nezaposlenih manje.
Naime, proljetni mjeseci, s Uskrsom koji označava početak turističke sezone, ujedno označavaju sezonsko buđenje gospodarstva i zaposlenosti. U ožujku i travnju 2019. u Hrvatskoj je osnovano 5912 tvrtki i obrta, a ugašeno ih je 2725. Ove godine u ta dva mjeseca bilo je 2574 osnovanih i 3053 ugašena. Dakle, umjesto lanjskog porasta od 3187 poslovnih subjekata ove godine imamo pad od 479, što je razlika od 3666 tvrtki i obrta.
Slična je situacija s brojem nezaposlenih. U dva mjeseca (a zapravo u mjesec i pol, otkako je počeo lockdown) saldo je oko 25.000 nezaposlenih više. No, prema prošlogodišnjem trendu proljetnog pada nezaposlenosti prouzročenog rastom gospodarstva i sezonskim buđenjem, Hrvatska bi u svibanj ušla sa 115.000 nezaposlenih, a sad ih ima više od 159.000, što je deficit od gotovo 46.545 radnih mjesta.
Posebno je dramatičan bio travanj, kad je izgubila 76 obrta, 139 d.o.o.-ova, i još 69 j.d.o.o.-ova. Ipak, ponešto se i otvaralo. Osnovano je, primjerice, 357 obrta, ali to je samo petina od 1629 novih obrta osnovanih u travnju 2019. Treba reći da je otvaranje trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti smanjilo pad broja tvrtki i rast nezaposlenosti, ali to će i dalje ostati daleko od lanjskih brojki.
Takvi su pravi razmjeri posljedica koronavirusa, koje zasad imaju samo fragmentiranu potvrdu u brojevima. Prva prigoda za novo dodatno rasvjetljavanje dosega krize bit će objava Državnog zavoda za statistiku o plaćama isplaćenim za ožujak. Te podatke idućeg bi utorka svakako trebali pogledati predstavnici sindikata državnog i javnog sektora, koji ne pristaju na odgodu povišenja plaća, čak se ne žele odreći regresa i božićnice.