Analitičari su prilično složni u zaključku kako je inflacija, koju upravo gledamo kako raste, rezultat manje-više isključivo slomljenih globalnih lanaca, kašnjenja isporuke i nedostatka sirovina i robe. No, je li zaista moguće da nikad viđeno tiskanje novca nema na nju utjecaja? Jer, bilance dviju najvažnijih središnjih banaka, FED-a i ECB-a, pokazuju da su u nepune dvije godine tržište zatrpali s više od 9 tisuća milijardi dolara i eura. Joe Biden uz to sprema dodatnu tisuću za infrastrukturne projekte. Koliko će nas taj helikopterski novac stajati? Pa, zapravo već ima cijenu. Inflaciju.
Službeni je narativ analitičara dvojak: inflacija će biti kratkotrajna (u smislu, već je iduće godine pod kontrolom) i/ili inflacija je ovoga puta rezultat poremećenih odnosa ponude i potražnje (slomljeni dobavni lanci i nedostatak sirovina), pa čim se oni nađu u ravnotežnoj točki, sve će biti 'fajn'. Osim što neće. Jer, FED je praktični službeno najavio okončanje povijesno niskih kamata. ECB zasad još ne prati igru doslovno, ali iskustvo nas uči da je s vremenskim odmakom itekako poprati. Uostalom, poput FED-a polako kreće s 'taperingom' (usporavanjem kupnje obveznica), što sigurno najavljuje vrijeme rasta kamata i zatezanja monetarne politike. Zbog inflacije, koju u idućim godinama namjerava vratiti na oko 1,4 posto. Jer, da je inflacija isključivo rezultat puknutih dobavnih lanaca ne bi bilo razloga da ključne centralne banke podižu kamate – monetarna politika ne može utjecati na stranu ponude. No, tiskanje novca koji se neće potrošiti uvijek i bez pogreške završi u rastu cijena.
Financijski konzultant Andrej Grubišić kaže kako se tiskanje novca nije zaustavilo još od prošle financijske krize. U tom je razdoblju eurozona monetarnu masu M1 povećala s oko 4,5 bilijuna eura na čak 11 bilijuna. A samo je tijekom covid krize količina novca porasla 150 posto, pri čemu je BDP ostao nepromijenjen.
– Povijest nas uči kako nema šanse da se to ne odrazi u rastu cijena. Drugo, godinama se događalo da azijske ekonomije rastu, mijenja im se struktura proizvodnje zbog čega troše više čelika, aluminija i ostale burzovne robe. To nije rezultat puknutih dobavnih lanaca nego trajno stanje. I treće, trenutno imamo mismatch ponude i potražnje, zbog korone je ona privremena. Kada države ne bi intervenirale ravnoteža bi se uspostavila sama. Da, bilo bi žrtava, uvijek ih ima, no s inflacijom ćemo žrtve biti svi – kategoričan je Grubišić.
Kakva je veza tiskanja novca i rasta cijena, više u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.