Poremećaji u opskrbnim lancima, a još više špekulanti na svjetskim burzama, izazvali su toliki rast cijena da u ovom trenutku potražnja stagnira. Dok analitičari s oživljavanjem ekonomije očekuju pad cijena sirovina, špekulanti se nadaju inflaciji koja bi nanovo potaknula njihov rast
Od listopada prošle godine cijene čelika, koje ovise o njegovu tipu, nezaustavljivo rastu. Cijena onoga kojim se u proizvodnji kao sirovinom koristi tvrtka Bajkmont porasla je za više od 45 posto. Bajkmont godišnje preradi oko pet tisuća tona čeličnih profila, cijevi i limova. Čelik je u listopadu prošle godine plaćao 480 eura po toni, na početku ovogodišnjeg travnja njegova je cijena dosegnula 730 eura, a prema nekim predviđanjima očekuje se da će do kraja godine porasti na čak tisuću eura po toni.
– U nekim ugovorima usklađujemo cijenu s burzovnim indeksima, ali većina poslova koje obavljamo ugovorena je prošle godine i to nam stvara velike probleme. Trenutačno pregovaramo sa svakim kupcem pojedinačno i pokušavamo pronaći rješenje zbog ovolikog rasta cijena – ističe Miroslav Bajkovec, zamjenik direktora Bajkmonta.
Porast cijena čelika, među ostalim, uzrokovan je porastom cijena željezne rude i željeznog otpada koji Ferro-Preis upotrebljava kao sirovinu u proizvodnji dijelova za elektromotore, crpke, lijevanoželjezne cijevi te razne strojne dijelove. Prema podacima koje smo dobili od direktora te tvrtke Marijana Nöthiga, cijena sirovog željeza u posljednja tri mjeseca porasla je za više od trideset posto, a otpadnog čelika za pedeset posto.
– Za većinu proizvoda cijene su vezane uz indeks rasta sirovina, stoga je taj porast utjecao i na poskupljenje cijena proizvoda, ali i na dobit – ističe Nöthig.
Malo je reći da su cijene sirovina i repromaterijala u posljednjih dvanaest mjeseci porasle. Na svjetskim burzama u nebo su odletjele cijene svih vrsta ključne robe, navodi Ivan Stojanović, broker njemačke trgovačke platforme Optimtrader. Najveći je rast u posljednjih godinu dana na burzama zabilježila drvena građa, koja je porasla za nevjerojatnih 257 posto, sirova nafta porasla je za 113 posto, izniman rast bilježe i prirodni plin, srebro, kukuruz, soja, pamuk, šećer, zob, pšenica te svinjske polovice, koje su porasle za čak 172 posto.
Ali rast cijena robe na burzama, koje se često baziraju na špekulacijama i ročnim (futures) ugovorima, odnosno cijenama koje bi mogle biti realizirane u budućnosti, ne znači da će utjecati i na stvarne cijene robe po kojima ih nabavljaju proizvođači.
Prema riječima Damira Pašića, direktora Šerif grupe, našega najvećeg izvoznika drvne građe, cijena mekog drva, odnosno jele, smreke i bora, porasla je od 100 do 150 posto, a cijena tvrdog drva, bukve i hrasta, za oko 20 posto, prije svega zbog povećanja cijene prijevoza. Zbog potražnje za tvrdom rezanom građom cijene i dalje rastu.
– Povećala se i potražnja mekog drva, prije svega s tržišta SAD-a, i to zbog poremećaja u opskrbi američkog tržišta drvom njihova tradicionalnog dobavljača Kanade – ističe Pašić.
Kako tumači ekonomski stručnjak Neven Vidaković, znatan rast cijena robe i sirovina počeo je u kolovozu prošle godine, kad su gotovo istodobno porasle cijene nafte, ruda, metala te poljoprivrednih kultura, prije svega soje.
– Prvi je uzrok rasta nerealan pad cijena robe nakon početka pandemije. Tako je nafta na vrhuncu krize bila u minusu četrdeset američkih dolara, a danas je šezdeset dolara za barel. Drugi je uzrok to što su središnje banke ubacile previše novca na tržište, a on se nije utrošio u realnu ekonomiju, nego se prelijevao u špekulacije. Također, znatno povećanje novca na tržištu stvorilo je očekivanja o inflaciji, što samo još jače povećava špekulacije o tome da cijene robe trebaju rasti. Trenutačno su te cijene na izrazito nestabilnim razinama i mogući su veliki potresi na tržištu. Zvučat će paradoksalno, ali ako bude inflacije, cijene će dodatno rasti; u suprotnom, naglo će pasti – smatra taj ekonomist i dodaje će bilo koji od ta dva scenarija znatno utjecati na realnu ekonomiju.
Pojednostavnjeno govoreći, u početku se rast cijena robe temeljio na očekivanjima da će se ekonomije otvoriti i da će ekonomske aktivnosti jačati. Zatim je zbog očekivanja rasta inflacije i rasta cijena svih vrsta robe trend dobio zamah pa je sve više sudionika na tržištu očekivalo novi rast cijena, što je povećalo potražnju koja je pak rezultirala dodatnim rastom cijena. Vidaković napominje da su cijene trenutačno toliko narasle da potražnja stagnira i cijene se stabiliziraju jer svi burzovni igrači čekaju što će se događati u sljedećih nekoliko mjeseci. Stoga će prijeloman biti podatak o stvarnoj stopi inflacije pa će cijene, bude li ona veća od očekivane, i dalje rasti.
U 2021. su osim cijena soje, pšenice i ostalih žitarica znatno porasle cijene uljarica, što će pak negativno utjecati na rast cijena stočne hrane, navodi Zvjezdana Blažić, Smarterova stručnjakinja. Veleprodajne cijene pšenice narasle su za 21 posto u veljači 2021. u odnosu na isto razdoblje lani, i to je rast cijena sedmi mjesec zaredom i najviša cijena u posljednjih sedam godina. Kukuruz je u istom razdoblju narastao za 23,8 posto, soja za gotovo 54 posto i suncokretova sačma za 36,7 posto.
– S druge strane, gotovo sve povrtne kulture zabilježile su niže cijene nego 2019., ali porasle su cijene voća, i to jabuka, koje su u prosjeku porasle za više od 37 posto, jagode su porasle za 35 posto, a povećale su se i cijene krušaka, trešanja, višanja i šljiva – ističe Blažić.
Lagani oporavak svjetskog tržišta potkraj 2020. potaknuo je rast cijena polimera početkom 2021., osnovne sirovine kojom se tvrtka AD Plastik koristi u proizvodnji, iako su njihove cijene tijekom cijele 2020. bile stabilne. Na porast cijena polimera utjecali su i nedostaci baznih sirovina zbog turbulencija na tržištu nastalih kao posljedica pandemije i poremećaja logističkih tokova. Kako doznajemo od predsjednika Uprave Marinka Došena, cijene polimera kojima se koriste u proizvodnji porasle su od pet do deset posto, a nekih tehničkih polimera i do dvadeset posto.
A što bi na svjetskim burzama sa cijenama sirovina moglo događati u slijedećih nekoliko mjeseci pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.