U Hrvatskoj je dana, 27. prosinca 2020. s početkom u 10 sati, službeno krenulo cijepljenje protiv koronavirusa. Prva osoba koja je primila cjepivo bila je 81-godišnja Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe na zagrebačkoj Trešnjevki, a događaju su prisustvovali premijer Plenković, ministar Aladrović, pokojni gradonačelnik Bandić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Capak i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zvonimir Šostar.
Toga dana premijer Plenković je slavodobitno najavio početak kraja epidemije u Hrvatskoj, rekavši kako prve doze idu onima koji su najugroženiji i najizloženijima što se na kraju ipak pokazalo netočno.
Cijepljenje preko reda, cijepljenje kumova, supružnika, dekana, prodekana, članova obitelji, rektora i sličnih pokazalo je da u Hrvatskoj ništa nije po redu i kako bi trebalo biti. I dok su u drugim zemljama padale ostavke ako bi se saznalo da su nekoga 'piknuli' preko reda, to se kod nas ne događa i zbog većih malverzacija i medijskih otkrića.
Tog, 27. prosinca i Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak govorio je o cjepivima i procjepljivanju među najugroženijima te napomenuo kako od 'danas otvaramo novo poglavlje u borbi protiv covida-19 jer smo prije koristili klasične metode u borbi protiv pandemije, a sada koristimo cjepivo koje je vrlo moćno oružje u pandemiji.'
To vrlo moćno cjepivo od tada je stizalo na kapaljku a Capakova nada da će s prvim isporukama 'moći obuhvatiti sve kronične bolesnike i osobe starije od 65 godina, a nakon toga zahvatiti i šire stanovništvo' vrlo je brzo pala u vodu.
Do 27. siječnja 2021. godine u Hrvatskoj je usprkos grandioznim najavama cijepljeno tek nešto više od 50 tisuća osoba što je tada objavljeno i na Twitter stranici koronavirus.hr
Otprilike u isto vrijeme iz Vlade su najavljivali kako će masovno cijepljenje u Hrvatskoj početi tek nakon što AstraZeneca uspije registrirati svoje cjepivo. Tada su, kako je pisao Jutarnji list, neslužbene informacije govorile da bi do kraja siječnja 2021. godine to cjepivo trebalo biti registrirano te da bi u prvoj pošiljci trebalo stići više od 200 tisuća doza AstraZenece.
No, krajem siječnja, Beroš prvu isporuku prvih doza AstraZenece najavljuje tek za sredinu veljače, a Plenković probleme oko dostave i isporuke naziva 'vaccine hijacking'.
Tijekom veljače su se nastavili isti problemi. I dok je EU kukala kako ne stižu naručene doze, Srbija se hvalila kako kineskim cjepivom predvodi u utrci za cijepljenje u Europi. Prema podacima sa stranice Our World in Data Srbija je početkom veljače cijepila oko 500 tisuća svojih stanovnika, čime je, uz Veliku Britaniju, postala predvodnik u cijepljenju u Europi.
Ožujak je donio nepovjerenje u cjepivo AstraZenece, toliko da se i Plenković s njom morao cijepiti kako bi pokazao hrabrost i otklonio sumnje i nedoumice sve većeg broja osoba koje su počele odbijati to cjepivo. Kako je jedna doktorica za Novi list rekla, čak od 30 do 50 posto osoba odbija cijepljenje Astrom, pa se Plenković vjerojatno nada da se nije 'džabe' piknuo ovim cjepivom.
I tako smo došli do kraja ožujka, a prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Hrvatsku je do sada stiglo 411.008 doza cjepiva od tri proizvođača koja je odobrila EMA, a utrošeno ih je tek 72,4 posto. Sudeći prema tim podacima, Hrvatska je i dalje među zemljama koje imaju najniži postotak upotrebe dok je prosjek u EU 80 posto.
Do sada smo najviše potrošili cjepiva kompanije Pfizer, 87 posto, AstraZenece je potrošeno 60 posto, a Moderne 44 posto. Nepovjerenje u AstraZenecu i dalje traje pa nje imamo najviše na skladištu čak 168 tisuća doza, a potrošeno je nešto više od 100 tisuća, Pfizera je stiglo 215.280, a potrošeno 187.695 doza, dok je Moderne došlo 57.728, a utrošeno je 25.637 doza, što znači da smo u Hrvatskoj ako sve zbrojimo do sada potrošili nešto više od 319 tisuća doza cjepiva.