Britanski premijer vjerojatno je prvi lider koji se odlučio eksplicitno ustvrditi da će mjere postupnog popuštanja u idućih mjesec i pol na području Ujedinjenog Kraljevstva biti nepovratne, što je imajući u vidu obnovljenu histeriju oko Covida-19 u Europi prilično hrabar potez. Iako će otvaranje ići polako i u fazama, to bi, ako je vjerovati Borisu Johnsonu, trebalo ujedno biti i posljednje otvaranje što se epidemije Covida-19 tiče. Ponukani ovakvom samouvjerenošću britanske vlade, upitali smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji bi bili uvjeti za proglašenje kraja epidemije u Hrvatskoj.
Odgovor koji smo dobili više skriva, no što otkriva.
- Kriterij za proglašenje kraja nekih epidemija je istek dvostruke inkubacije od zadnjeg potvrđenog slučaja bolesti. U ovom slučaju to bi bilo 28 dana, no pitanje je kakva će biti odluka Stožera jer proglašenje (i završetak) epidemije za sobom povlači niz pravnih, ekonomskih i političkih pitanja u smislu ovlasti u postupanju tijekom same epidemije - bili su sažeti i neodređeni u HZJZ-u.
Naime, sada je praktički postignut konsenzus da SARS-CoV-2 neće nestati još neko vrijeme, a možda i nikad, što kriterij od 28 dana bez novog slučaja čini neupotrebljivim. Jednako tako, neke su zemlje već imale i više od 28 dana bez novih slučajeva, poput Novog Zelanda, ali im nije bilo ni na kraj pameti proglasiti kraj epidemije.
Jasno je dakle da trenutačno ne postoje relevantni parametri za proglašenje kraja epidemije te da je teoretski moguće njeno trajanje sve dok postoji barem jedna svježe zaražena osoba. Jedna mogućnost prekidanja takve permanentne epidemije je da se epidemija proglašava i završava svako malo, ovisno o pojavi novih zaraza, što je, naravno, neodrživ pristup. Jedini racionalan pristup tako se čini upravo onaj britanski koji očito normalizaciju života temelji na visokoj procijepljenosti stanovništva, a ne više na broju zaraženih. Zemlja je odmakla u cijepljenju svog stanovništva i računa sredinom godine doseći dovoljnu razinu da više ne mora maltretirati svoje građane nepodnošljivim restrikcijama, no kolika je točno procijepljenost potrebna za održivu normalizaciju života nitko ne može još reći sa sigurnošću. Po onome što se dosada moglo vidjeti i čuti, sve ispod 70 posto nije dovoljno, stoga su jedina nada za ovisnike o pandemiji, a takvih je zabrinjavajuće puno, eventualne nove varijante otporne na cjepiva, premda i tu znanost rapidno napreduje i može relativno brzo odgovoriti na njih… Uglavnom, čini se kako je visoka procijepljenost jedini ozbiljan kriterij za povratak u normalnost.