Kutjevačka vinarija Galić jedna je od najmodernijih u Hrvatskoj i šire, s kapacitetom od 630.000 litara. U sklopu nje nalaze se kušaonica vina i jela te preuređeno vinsko imanje Stupnički dvori. Prošle je godine zbog pandemije i zaključavanja ugostitelja zabilježila velik pad, ali u njoj i dalje smatraju da domaće vinarstvo ima sjajnu budućnost
Svijet je u posljednjih nekoliko godina otkrio hrvatska vina i na nama je sada raditi na poboljšanju izvoza i etabliranju Hrvatske kao vinske destinacije – smatra Josip Galić, vlasnik kutjevačke vinarije Galić. Ustraje u takvu stajalištu iako je vinare gospodarska kriza zbog širenja bolesti COVID-19 iznimno pogodila. Po njemu, bez obzira na to što 95 posto tržišta vinarije Galić čini teško nastradalo ugostiteljstvo, njegovoj vinariji, kao i ostalim vinarima, predstoji dobra budućnost. Vizija mu je preporoditi Slavoniju u hrvatsku Toskanu te očekuje da će dugoročno vinarija Galić postati čimbenik vrhunske boutique vinske priče u nas.
Galić posjeduje više od 63 hektara vinograda, većinom u vinogorju Kutjevo. Kapacitet jedne od najmodernijih vinarija u Hrvatskoj i šire je 630.000 litara, a godišnja proizvodnja od oko 330.000 boca u iduće se tri godine planira povećati do 450.000 boca i na toj razini zadržati. Graševina čini 45 posto uzgoja, ostatak otpada na chardonnay, pinot crni, sauvignon bijeli, cabernet sauvignon te merlot. U sklopu vinarije su kušaonica vina i jela te preuređeno vinsko imanje-hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku.
'Lockdowni' uzimaju danak
U vrijeme haranja koronavirusa u vinariji su se okrenuli reorganizaciji dijela poslovanja, posvetili se online platformama i uveli sve potrebne mjere kako bi zaštitili mali broj gostiju koji su dolazili na degustacije u vinariju. Ocjenjuju da je izazovna godina ispred njih, ali se nadaju da će se potkraj proljeća stvari polako vraćati u normalu, a ako se kriza nastavi, spremni su na tržište izaći s inovativnim rješenjima i ponuditi kupcima dodatno vinsko iskustvo. Razorni, pak, potres koji je pogodio susjednu Sisačko-moslavačku županiju nije oštetio njihove objekte.
– Prvi korak koji smo poduzeli u koronakrizi bilo je rezanje troškova, a proizvodnja nije prekidana. Jedino su dijelovi vezani uz ugostiteljstvo, dakle restoran u vinariji i hotel Stupnički dvori, bili zatvoreni. Pokrenuli smo vlastiti webshop, pored suradnje s najvećim online prodajnim platformama u Hrvatskoj, a i posve smo se posvetili izvozu, što je u konačnici i dalo rezultate. Nadamo se da će to biti odlični temelji za budućnost. Nažalost, tri mjeseca zaključavanja uzimaju svoj danak i u 2021. U odnosu na 2019. lani smo imali pad od oko 40 posto i mislim da ćemo posljedice prošle godine osjećati sve do kraja ove. U 2019. rast je bio očit na svim poljima, ne samo u vinskom segmentu, a vinarija je ostvarila rast od oko 25 posto. Unatoč svemu želimo da Slavonija dobije šansu koju zaslužuje i da ljudi ostaju u našoj ravnici. Ima još mnogo prostora za napredak poput bolje infrastrukture, brzog rješavanja lokalnih problema, bolje vidljivosti u medijima – rekao je Galić, koji osim vinograda ima i devet hektara borovnica te 12 hektara kestena.
Ostvarenje dječačkog sna
Vinsko imanje Stupnički dvori mali je hotel sa spa-ponudom okružen vinogradima te samoodrživom poljoprivrednom pričom s jelima organskog podrijetla te malim vrtom sa životinjama poput srne, jelena, škotskih goveda, koza i ovaca. No, vrhuncem svoje poduzetničke priče Galić ipak smatra gradnju nove vinarije u Kutjevu 2018. – projekta koji ga je iscrpljivao intelektualno, fizički i financijski. Vinarija je stajala oko 63 milijuna kuna, od čega je oko 30 posto sufinancirano sredstvima iz europskih fondova. Novac EU fondova upotrijebili su i za rekonstrukciju vinograda te vinsku omotnicu (pomoć države vinarima) za marketing na tržištima trećih zemalja.
– Nova vinarija je ostvarenje dječačkog sna. Sve neprospavane noći provedene u planiranju, držanje tima na okupu i gradnja nečeg tako velikog doista je kruna mog bavljenja poduzetništvom. Opremljeni smo najmodernijom opremom dostupnom na svjetskom tržištu, a odličnu suradnju imamo s domaćim tvrtkama s kojima stalno radimo na unapređenju proizvodnje, odnosno tražimo načine kako bismo bili efikasniji. Sada kad imamo vinariju idemo u nove i još zanimljivije projekte. Ciljevi su jednostavni: zadržati kvalitetu, raditi sigurno, osigurati tržišta i u određenim razmacima predstaviti nove etikete.
Od podruma do vinarije
Vinska tradicija u obitelji Galić prisutna je odavno, a sve je počelo još 1936. godine u hercegovačkom selu Mamići gdje je djed Rudolf s majčine strane imao vinograde s 330 panjeva.
– U tim vinogradima moja je majka Anica prvi put zavoljela vinogradarstvo te je tijekom godina i doseljavanjem u Slavoniju s mojim ocem Stjepanom kupila i prve vinograde u Požeštini. Proizvodili smo uglavnom za svoje potrebe i za prijatelje. Čuveni vinograd Lerman od 10.000 loza iznad Požege bio je mjesto gdje sam proveo svoje najbolje dane djetinjstva i istinski zavolio vinograde učeći od svojih roditelja. Kako me poslovni put na kraju ipak odveo u vinsku industriju, 2007. osnivam vinariju. Počeli smo od maloga unajmljenog podruma u Lukaču, a danas se ponosimo jednom od najmodernijih vinarija u ovom dijelu Europe – priča Galić.
Kupci su vjerni kvaliteti
Sa suradnicima od prvih dana bavljenja vinarstvom obilazi najpoznatije svjetske vinare i najvažnije sajmove, prateći najnovije trendove koji vode kvaliteti i izvrsnosti. Jer, objasnio je, kupci nikada ne zaboravljaju nagraditi kvalitetan proizvod te ostaju vjerni brendu. Mišljenja je da je od početka vukao odlične poslovne poteze, od odabira predsjednika Uprave Andreja Markulina i člana Uprave glavnog enologa Slavena Jeličića, koji su i danas uz njega, brendiranja, kupnje i sadnje vinograda na odličnim položajima do odabira partnera u distribuciji i prodaji.
– Kada postoje želja i volja, kapital se uvijek nađe. To je i moj savjet za mlađe poduzetnike koji kreću u svoje poslovne pustolovine. Ja sam u vinarstvo krenuo nakon prodaje svoga trgovačkog lanca Presoflexa Mercatoru. Nakon toga sam želio pokrenuti nešto novo i shvatio sam da taj kapital moram investirati u ono najbolje što Slavonija stoljećima nudi, a to su slavonska vina, s naglaskom na ona kutjevačka. Poslovno okružje u Hrvatskoj je na nas utjecalo dosta natjecateljski. Vinska industrija je ovdje prilično mlada, ali snažna. Imamo vinarije s kojima se možemo i trebamo ponositi te je takvo okružje odličan rasadnik za još bolje proizvode. Inzistiramo na izvrsnosti i pravodobnosti, koja je u ovoj industriji vrlo važna, od vinograda kada je potrebna zaštita i pravodobnost berbe do posla u vinariji. Imamo tim enologa i podrumara koji se brinu o idealnim uvjetima i usudio bih se reći farmaceutskoj higijeni – opisuje Galić.
Sretna devetka
Galić ističe upravo ljudske potencijale unutar tvrtke, zato što mu je tim jednako važan, kao i kvaliteta proizvoda. Stvorili su, naglasio je, kohezivan, mlad i ambiciozan tim od ljudi koji imaju znanja i želju da pokažu što znaju i koji rade na ostvarenju cilja. Kao jednu od gorućih teškoća u poslovanju, poput svih poduzetnika izdvaja sporu administraciju i preveliku birokraciju.
– Za prijavu na natječaje često se traži prema našem mišljenju nepotrebna dokumentacija koju državne institucije već imaju. Također treba olakšati dio nameta u obliku poreza, olakšati sustav te poticati poduzetnički duh. Izazovno je sve to, ali kad naiđemo na problem, uvijek smatram da je rješenje u strpljenju. Moramo ići u posao hladnom glavom i razmišljati racionalno kako bismo se mogli nositi sa svim problemima – daje svoj recept Galić.
No, Galiću, rođenom u rujnu, vjerojatno u tome pomaže i oslanjanje na broj devet, koji obilježava njegov poslovni i osobni život. Devetka se utkala u Galićevu vinsku povijesti i on je dalje ugrađuje u sav posao: od 600 panjeva došli su tako na 333.000 litara vina na godinu, vinske bačve imaju zapremnine od 3300 i 330 litara, trs u obliku devetke može se prepoznati na logu, a i veličina vinarije podređena je tom njemu sretnom broju.