Slovenska vlada pripremila je drugi "protukorona" zakonski paket, kojemu je cilj brzo pomoći osiguranju likvidnosti gospodarskih subjekata, i to putem garancijske sheme za kredite poslovnih banaka, a trenutni opseg tog instrumenta je dvije milijarde eura, objavljeno je u srijedu u Ljubljani. Prema zakonu koji parlament tek treba potvrditi, nakon čega bi odmah stupio na snagu, vlada će bankama za kredite mikro, malim i srednjim poduzećima dati jamstva na iznos do 80 posto kredita, a do 70 posto za velika poduzeća.
"Država time preuzima velik dio rizika. Očekujemo da će se banke brzo odazvati i osiguravati pomoć za likvidnost", rekao je na konferenciji za novinare Matej Lahovnik, vođa vladina ekonomskog tima koji je pripremao zakonska rješenja. Kredit komercijalnih banaka uz jamstvo države poduzeća bi mogla dobiti do visine 10 posto svojih prihoda u prošloj godini, ili do 10 posto troškova bruto plaća, kazao je Lahovnik.
Osim toga, ta bi se poduzeća morala uključiti u shemu prijeboja međusobnih potraživanja, čime bi se njihove financijske obveze dodatno smanjile. Vladini ekonomisti ističu i da je instrument namijenjen tvrtkama koje su u posebnoj situaciji zbog koronakrize, a ne onima koje su od ranije u teškoćama zbog drugih razloga te da treba razmišljati o tome da će sredstva jednom morati biti vraćena.
A što je komenzacija? Što nove generacije moraju znati o trampi dobara, usluga i dugova? Naime, gotovo dvadeset godina, sve do početka novog tisućljeća, kompenzacije su bile način preživljavanja mnogih hrvatskih tvrtki u ondašnjoj i zatim novoj državi u uvjetima velike nelikvidnosti. U početku jednostavne, između dvaju poslovnih partnera, pretvorile su se u složene lance dugova, potraživanja i prebijanja. U krizi koja nam slijedi nelikvidnost se opet čini izglednom.
O komepnzacijama možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera!
A koje će slovenske tvrtke moći dobiti kredit za likvidnost uz državno jamstvo, odlučivat će banke. Opseg jamstvenog programa trenutno je postavljen na dvije milijarde eura i mogao bi se povećati u idućim mjesecima, ističu iz vladina ekonomskog tima, objašnjavajući i da je instrument rađen po modelu nekih europskih zemalja, osobito Njemačke i Austrije. Što se tiče obnove gospodarske aktivnosti nakon prestanka epidemije, iz ekonomskog tima preporučuju da Slovenija u otvaranju gospodarstva primijeni protokole koje je u tom smislu predvidjela Njemačka.
Ti protokoli predviđaju veći opseg rada od kuće, skraćeno radno vrijeme, takozvane "vremenske koridore" - da u istoj smjeni uvijek rade isti zaposlenici, zatim da se obvezno drži propisana fizička distanca među zaposlenima od 1,5 metara te da se koristi propisana zaštitna oprema.