Prioritet je stvaranje pozitivne investicijske klime kako bi se privukle privatne investicije, a za taj cilj potrebno je prije svega ukinuti prirez i smanjiti komunalni doprinos, uvesti transparentnost javnih nabava, restrukturirati i digitalizirati javnu upravu te riješiti imovinskopravne probleme
Davor Nađi, Fokusov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, u fokus poslovne javnosti došao je izjavom da će pobijedi li na lokalnim izborima ukinuti prirez. Dok svi ostali to nazivaju populizmom naglašavajući da su takva obećanja nerealna, Nađi tvrdi da je to uz adekvatne uštede izvedivo.
Da bi predočio kako bi to matematički izgledalo izradio je i predstavio kalkulator prireza uz pomoć kojeg građani mogu izračunati koliko bi novca uštedjeli ukine li se prirez u glavnome gradu. Taj tridesetjednogodišnjak najmlađi je kandidat u utrci za Zagreb, a pobijedi li ima detaljno razrađen plan kojim obećava transparentnost upravljanja gradskom blagajnom, smanjenje komunalne naknade za male poduzetnike i stvaranje poduzetničke klime koja će privući investicije. Dok smo razgovarali na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, bio je vjetrovit i sunčan dan, a Nađi je unatoč vjetru i buci automobila staloženo objašnjavao svoj plan oporavka Zagreba, pa i onaj dio koji se odnosi na smanjenje broja zaposlenih u Gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu, koji je u javnosti podigao dosta prašine.
Kako biste ukratko predstavili sebe i svoj program? Zašto ste se kandidirali za zagrebačkoga gradonačelnika?
– Jedini sam kandidat s iskustvom upravljanja gradom jer sam bio zamjenik gradonačelnika u Svetoj Nedelji, koja je u našem mandatu triput zaredom proglašena najboljim gradom za gospodarstvo u Hrvatskoj, a ušla je i u pet najboljih gradova srednje veličine po kvaliteti života. Osim toga, radio sam i kao konzultant u IT sektoru, što mi je dalo uvid u probleme s kojima se privatni sektor suočava, ali i u dobre prakse kao i procese digitalizacije koje privatni sektor provodi, a javni sektor zaobilazi u širokom luku. Po struci sam magistar ekonomije. Vjerujem da su to iskustva i znanja koja Zagrebu trebaju u ovako teškoj situaciji.
Ono po čemu se razlikujete od ostalih kandidata je najava ukidanja prireza. Kako biste to proveli?
– Ukinuo bih prirez na način da bih na rashodnoj strani proračuna proveo velike uštede. Prirez iznosi 833 milijuna kuna, a moj plan za rezanje rashoda su uštede od 3,2 milijarde kuna. Taj sam plan ušteda javno objavio na svojoj web-stranici i još uvijek sam jedini kandidat koji je jasno rekao gdje bi i kako uštede proveo. Moj plan obuhvaća smanjenje broja zaposlenih u gradskoj upravi i poduzećima, smanjenje subvencija gradskim poduzećima nakon provedbe restrukturiranja, smanjenje gubitka novca na netransparentnim javnim nabavama, kao što je, recimo, samo na žičari 'iscurilo' pola milijarde kuna više od inicijalnog plana. Također, plan za Zagreb koji nudim obuhvaća bolje upravljanje gradskom imovinom gdje bi se, primjerice, poslovni prostori ili štandovi na sajmovima zakupljivali putem online aukcija na kojim bi svi imali jednaku priliku. Osim toga, poduzeća poput Zagreb plakata stavio bih na tržište, jer Grad se nema što baviti plakatiranjem. Svi ti rezovi i bolje upravljanje imovinom, uz bolje korištenje EU fondova i veće investicije rezultirali bi boljom uslugom građanima.
Koliko bi se na taj način novca uštedjelo, koliko bi to značilo poslodavcima, koliko građanima?
– Ukidanjem prireza građanima bi ostalo 833 milijuna kuna koliko je plan za ovu godinu. Primjerice, ako zaposlenik ima ugovor o radu s bruto plaćom, onda ukidanje prireza njemu znači porast plaće, a tako je u većini slučajeva. Na primjeru jednog para s dvije prosječne zagrebačke plaće i jednim djetetom to je godišnja ušteda od oko 3800 kuna, a za pojedinca s prosječnom plaćom ušteda bi bila 2355 kuna na godinu. No ne bih stao na tome. Ono što je investitorima također vrlo važno je komunalni doprinos, koji bih svakako smanjio s ciljem privlačenja privatnih investicija.
Mnogi kažu da je ukidanje prireza populistička mjera i da to u ovom trenutku nije moguće povesti, s obzirom na stanje gradske blagajne. S druge strane, ne zvuči previše populistički najava da biste otpustili četiri tisuće zaposlenika gradske uprave.
– Ukidanje bilo kojeg poreza ne može biti populistička mjera jer to zapravo samo znači da država, ili u ovom slučaju grad, neće građanima uzeti njihov novac koji su pošteno zaradili. Što je populistički u tome da nekome ne uzmeš njegov novac? Ali dobro ste primijetili, dok drugi kandidati dijele obećanja na sve strane, to se ne naziva populizmom iako nisu ništa rekli gdje bi uštedjeli kako bi mogli platiti ta obećanja. S druge strane, ja sam jasno rekao gdje bih napravio uštede, a to uključuje i spomenute četiri tisuće otkaza. S tim da bih naglasio da bih dio ušteda preusmjerio u nagrade najboljim zaposlenicima.
Gdje vidite višak zaposlenih, kako biste ih zbrinuli?
– Otpuštanje bih proveo u tri faze. Prva bi faza bila ukidanje radnih mjesta koja su naočigled izmišljena. Skoro svako novootvoreno radno mjesto koje prije nekoliko godina nije ni postojalo u sistematizaciji, a sada je administrativnoga karaktera je suvišno. Tu mislim na slučajeve kada ispod tajnice ima još dvije razine tajnika ili recimo na Odjel za fotokopiranje u gradskoj upravi. Da nije žalosno bilo bi smiješno! U drugoj fazi bili bi pregovori sa zaposlenicima koji su blizu mirovine ili već imaju uvjete za nju, ali nisu još napunili 65 godina, da odu u mirovinu uz otpremninu. Treća faza je najkompleksnija, a odnosi se na optimizaciju i digitalizaciju procesa u gradskoj upravi, gradskim poduzećima i proračunskim korisnicima. Rezultat te faze bila bi bolja i brža usluga, ali dio radnih mjesta sigurno bi bio proglašen tehnološkim viškom, a tim bi zaposlenicima također bile uručene otpremnine. Procjenjujem da bi jednokratni trošak otpremnina bio od 400 do 600 milijuna kuna, što bi se vratilo na uštedama plaća već u prvoj godini nakon restrukturiranja.
Cijeli intervju pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.