Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koja se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dala je Marina Pavković, nezavisna kandidatkinja.
Kako biste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Više je segmenata u kojima gradska administracija može pomoći poduzetnicima. Prvo je da se putem istraživanja tržišta poduzetnicima grada Zagreba daju informacije gdje se u zemlji i svijetu traže proizvodi i usluge koje nude kako bi ih mogli proizvesti, prodati i adekvatno zaraditi. Smatram da je nužno osigurati poduzetnicima svu potrebnu gradsku infrastrukturu za neometanu i učinkovitu proizvodnju i prodaju njihovih proizvoda i usluga u zemlji i inozemstvu. Zagreb se nalazi na čak dva globalno i epohalno važna trgovačka i prometna koridora, Mediteranskom koridoru Europske Unije i Novom kineskom Putu svile. Na oba ta pravca već se kreću velike količine roba, a vrlo brzo to će se dodatno intenzivirati. Stoga ću nastojati povezati i koordinirati razvoj Zagreba s drugim većim gradovima na tim koridorima u Hrvatskoj, od Rijeke preko Karlovca i Siska, do Bjelovara, Varaždina, Čakovca. Osim toga, pomoći ću razvoju turističke privrede Zagreba po načelu jednakopravnosti svih zainteresiranih dionika. Zagreb je prvenstveno grad njegovih stanovnika. Turistifikacija grada mora biti u službi razvoja poduzetništva i ponude grada, ali jednako tako ne smije ugroziti elementarnu kvalitetu života njegovih građana, što se dogodilo u nekim europskim gradovima koje možemo koristiti kao pozitivan ili negativan benchmarking.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Ponajprije je nužno financijski konsolidirati proračun, te organizacijski i kadrovski gradske službe. S obzirom da se Zagreb nalazi u izvanrednoj situaciji nakon potresa, post potresnu obnovu valja voditi paralelno i bez odlaganja. Nužno je odrediti modele obnove te jačati aktivnosti na poticanju kreditnih linija namijenjenih građanstvu koje u konstrukcijskoj obnovi participirali s dvadeset posto, a u dovođenju imovine u građevinsku uporabljivost sto posto. To su značajna sredstva koja koordinacijom mogu biti jeftinija i dostupnija.
Kada je riječ o obnovi, na koji način biste je proveli?
- Zagrebu je potrebna cjelovita obnova. Post potresna obnova dio je prostorne obnove kojom, u sinergiji s ekonomskom i društvenom obnovom, planiram Zagrebu vratiti kvalitetan i svrhovit život. Jedna od prioritetnih zadaća mi je pokretanje postupka izrade novog Generalnog urbanističkog plana (GUP-a), dokumenta ključnog za razvoj grada. Na snazi je zastarjeli GUP koji se više ne smije točkasto mijenjati, jer je suviše štete prostoru naneseno na taj način.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Prirez u Zagrebu je najviši u zemlji i postoji opravdani rezon za njegovo što skorije smanjenje. Za to je potrebno postići dva preduvjeta - podizanjem poslovne aktivnosti, između ostalog gore navedenim mjerama usluge istraživanja tržišta i podizanja kvalitete poslovne infrastrukture i konsolidacijom proračunskog manjka koji je i bez duga Zagrebačkog holdinga od preko dvije milijarde kuna, već sada težak dodatne dvije milijarde. U ovom trenutku čak niti racionalna preraspodjela proračunskih stavki ne može namiriti taj iznos, s obzirom da u prihodima sudjeluje s nešto manje od jedne milijarde kuna.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome?
- S jedne strane, poticanje ulične umjetnosti, na privatnim i javnim površinama uz odobrenje vlasnika površine, sastavni je dio našeg programa. Zagreb već sada krase murali renomiranih autora kao što su Miron Mirić, Lonac, Igor Taritaš i drugi. S druge strane, branit ćemo se protiv vandalskog uništavanja fasada, vrata veža i izloga na tri načina: preventivno – edukacijom; sanacijom uz sufinanciranje čišćenja grafita uz nanošenje zaštitnog premaza te penalizacijom, odnosno kaznama za namjerno nanošenje štete nečijoj imovini, kako bi spriječili vandalizam koji narušava lice grada i ukazuje na nemar komunalne vlasti.