Hrvatska
StoryEditor

Djeca gastarbajtera: Njemački san zamijenili hrvatskim

21. Ožujak 2020.
Hrvatski san

U Hrvatskoj je sve manje stručnjaka i kvalitetnih kadrova u naponu snage te je bez sinergije s iseljenom Hrvatskom teško očekivati prosperitetnu državu. No, nade ima, što dokazuju i povratnici poduzetnog duha koji uspijevaju ostvariti svoj 'hrvatski san'.

Unatoč odbojnosti vladajućih da prigrle iseljeništvo kao svoju produženu ruku, što se često tumači kao strah od promjena na političkoj sceni te strah od iseljeničke pameti i kapitala koji ima moć narušiti ekonomske monopole uhodanih struktura, u dijaspori želja da sudjeluje u hrvatskom gospodarstvu nije presahnula.

Primjera povratnika-poduzetnika među djecom gastarbajtera je mnogo. Odrastanje i obrazovanje u drugim državama u tim ljudima nije uspjelo zatomiti želju za životom u domovini gdje su proveli sretne dane djetinjstva, ljetne i zimske praznike te godišnje odmore.

Ljepota života u Hrvatskoj koju je iskusio provodivši djetinjstvo kod djeda i bake bila je presudna za Ivicu Babića. Taj 'dalmatinski kralj bazena' iz Dicma s 23 godine nakon služenja vojnog roka odlučio je da se neće vratiti u Njemačku, gdje ga je čekao posao.

– Probao sam više stvari, ali je konkurencija u tim segmentima bila velika pa se to na kraju nije isplatilo. Podrazumijeva se da nakon nekoliko neuspješnih pokušaja nitko ne vjeruje u vaš uspjeh. Pošto sam u Njemačkoj i u Hrvatskoj radio u tvrtki koja se bavi gradnjom bazena, odlučio sam otvoriti svoju tvrtku. Naravno da me je bilo strah. Podršku nisam imao, ali moj moto je uvijek bio 'tko ne riskira taj i ne profitira' – priča Ivica Babić, vlasnik Bazenske Tehnike, osnovane 2002., koja danas ima šesnaest zaposlenika.

Iz Njemačke se 1998. godine vratio i Alen Magdić, osnivač i vlasnik tvrtke za izradu alata za zavarivanje u autoindustriji Multinorm, koja ima 250 stalno zaposlenih. Vratio se u Slavoniju očekujući gospodarski boom nakon Domovinskog rata, ali to se, kaže, nije dogodilo. Međutim, ne smeta. Kombinacijom očeva iskustva, njemačkog obrazovanja i hrvatskog mentaliteta prepoznao je i realizirao poslovnu priliku i doživio veliki uspjeh.

- Jednako uporno mora se raditi da se uspije u Njemačkoj, kao i u Hrvatskoj – jednostavan je Magdić.

Neke razlike ipak postoje. Iako ih nije konkretizirao, lako je pročitati između redaka što je drugačije.

– Njemačko poštivanje pravila trebali bi prihvatiti svi, a ne stalno tražiti način kako ih zaobići jer to nije poenta – kaže te dodaje kako samo mladi mogu Hrvatsku osloboditi starog načina rješavanja problema koji potječe još iz komunizma.

Kakvi su moderni gastarbajteri i zašto su se otuđili od Hrvatske te s kojim smo još uspješnim povratnicima-poduzetnicima popričali, čitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.

22. studeni 2024 03:26