Premijer Andrej Plenković u četvrtak je ocijenio kako je jučerašnje izdanje obveznice u iznosu od 15 milijardi kuna, čime će se na troškovima za kamate uštedjeti 716 milijuna kuna godišnje, primjer konsolidiranih javnih financija, zdravog gospodarskog rasta i međunarodnog financijskog položaja Hrvatske.
Republika Hrvatska, zastupana po Ministarstvu financija, realizirala je u srijedu na domaćem tržištu kapitala izdanje tri tranše obveznica - petogodišnje obveznice (dospijeća 2025.) u iznosu od 5 milijardi kuna, 14-godišnje obveznice (dospijeća 2034.) indeksirane uz tečaj eura u iznosu od 4 milijarde kuna te 20-godišnje obveznice (dospijeća 2040.) u iznosu od 800 milijuna eura uz valutnu klauzulu.
Novo izdanje obveznica dospijeća 2025. realizirano je uz godišnju kamatnu stopu od 0,25 posto, obveznica dospijeća 2034. uz godišnju kamatnu stopu od 1,00 posto. Obveznica koja predstavlja najdulji povijesni rok dospijeća (2040.) realizirana je uz godišnju kamatnu stopu od 1,25 posto.
Premijer se na početku sjednice Vlade osvrnuo na to izdanje te podsjetio kako će se njime refinancirati dvije obveznice koje dospijevaju 5. ožujka - u vrijednosti od milijardu eura i 5 milijardi kuna, odnosno ukupno oko 12,5 milijardi kuna, koje su izdane 2010. godine, pri čemu prva uz kamatnu stopu ili kupon od 6,50 posto, a druga od 6,75 posto.
Plenković je istaknuo da je jučer po prvi put izdana obveznica na 20 godini, čime je osigurano financiranje na najdulji rok dosada.
"Najbitnije, u odnosu na trošak kamate koju smo godišnje plaćali na obveznicu koja sada dospijeva, na godišnjoj razini uštedjet ćemo 716 milijuna kuna. Dakle, sada ćemo plaćati oko 106 milijuna kuna, a prije smo plaćali 825 milijuna kuna godišnje. To je primjer konsolidiranih javnih financija, zdravog gospodarskog rasta i međunarodnog financijskog položaja Hrvatske", naglasio je premijer.
Plenković se osvrnuo i na jučer objavljeno izvješće Europske komisije u okviru Europskog semestra, kazavši da je njime potvrđena gospodarska stabilnost u zemlji, sa stopom rasta od 3 posto, uravnoteženim javnim financijama, viškom na tekućem računu platne bilance i daljnjem smanjenju javnog duga.
No, podsjeća kako je Komisija u izvješću napomenula da treba nastaviti s "reformskim iskoracima koje smo pokretali u proteklim godinama".
"Naše gospodarstvo nastavlja rasti s projiciranom stopom od 3 posto u 2019., a njihove projekcije za 2020. su rast BDP-a od 2,6 posto, a u 2021. od 2,3 posto. Njihove su projekcije čak i nešto optimističnije od onih koje smo imali prije šest-sedam mjeseci, prije nego smo usvajali proračun. U svakom slučaju, preporuke koje Komisija daje bit će nam važne za provođenje Nacionalnog programa reformi", zaključio je premijer Plenković.