Iako je konsolidirani dug porastao u apsolutnom iznosu, zbog gospodarskog je rasta njegov udio smanjen u BDP-u
Hrvatski deficit konsolidirane opće države na kraju 2024. godine iznosio je 2,026 milijardi eura, što čini 2,4 posto udjela u BDP-u, čime se vratio gotovo na razinu iz 2021., dok je konsolidirani dug porastao za gotovo milijardu, na 49,3 milijarde eura, što predstavlja 57,6 posto BDP-a ili 4,2 postotna boda manje nego 2023., objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je te podatke objavio je u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2021. do 2024. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države, temeljem kojeg Europska komisija obavlja fiskalni nadzor nad članicama EU-a. Ugovorom iz Maastrichta, naime, uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.
U 2023. zabilježen je deficit od 618 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, a u 2022. hrvatski proračun bilježio je suficit od 82 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, dok je u 2021. deficit bio 1,5 milijardi eura ili 2,6 BDP-a, podaci su DZS-a.
– Nakon deficita koji je prisutan i u 2023., u 2024. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kapitalnih transfera i međufazne potrošnje čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023. i 2024. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima – konstatirao je DZS.
Kako dodaju, s aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023. i 2024., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.
U 2024. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 16,5 milijardi eura, što je porast od 9,5 posto u odnosu na 2023., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 6,4 milijarde eura ili 12,6 posto više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2024. iznosili su 9,84 milijarde eura, što je za 17,5 posto više nego u 2023.
Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2024. iznosili su 84 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. U 2024. kamatni rashodi iznosili su 1,32 milijarde eura eura, što je za 1,9 posto više nego u 2023., navode iz DZS-a.
Konsolidirani dug na kraju 2024. iznosio je 49,28 milijarde eura ili 57,6 posto BDP-a te je tako pao ispod limita određenog kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Iako je porastao u apsolutnom iznosu, zbog gospodarskog je rasta njegov udio smanjen u BDP-u.
U 2023. konsolidirani dug iznosio je 48,26 milijardi eura, odnosno 61,8 posto BDP-a. U 2022. dug je iznosio 46,35 milijardi eura, odnosno 68,5 posto BDP-a, dok je u 2021. iznosio 45,6 milijardi eura, odnosno 78,2 posto BDP-a.
– Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2024. iznosio je 49,28 milijardi eura, čime je prisutan porast od milijardu eura ili 2,1 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2023., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv. Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2024. pao je ispod kriterija iz Maastrichta te je iznosio 57,6 posto, što je pad od 4,2 postotna boda u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2023., kada je iznosio 61,8 posto BDP-a – konstatirali su iz DZS-a.