Europska komisija objavila je prije koji dan Innovation Scoreboard EK za 2020, izvješće o inovacijama i inovacijskom učinku europskih zemalja. Izvješće naglašava kako se inovacijski učinak u EU i dalje povećava. U prosjeku, inovacijski učinak EU-a porastao je za 8,9 posto od 2012. godine, a učinkovitost se povećala u 24 zemlje EU od 2012. godine. Najveća povećanja zabilježile su Litva, Malta, Latvija, Portugal i Grčka.
Švedska je i dalje vodeća u EU ako govorimo o inovacijama, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Ove godine Luksemburg (koji je ranije bio jak inovator) pridružuje se liderima u inovacijama, dok se Portugal (prethodno umjereni inovator) pridružio skupini jakih inovatora.
Hrvatska je pak na ovoj ljestvici na trećem mjestu odozada, a u zadnje vrijeme prestigle su nas Poljska i Latvija.
Hrvatska je najlošija u cjeloživotnom učenju, upotrebi venture (rizičnog) kapitala, izvozu baziranom na znanju i primjeni inovativnog dizajna.
Na globalnoj razini EU je po drugi put nadmašila Sjedinjene Države te i dalje ima bolje rezultate i od Kine, Rusije, Brazila i Indije.
Izvješće svrstava zemlje u četiri grupe, u prvoj su inovacijski lideri i u tu skupinu spadaju vodeće zemlje Švedska, Danska, Finska, Luksemburg i Nizozemska i njihov je učinak 125 posto veći od prosjeka ostalih europskih zemalja.
U drugoj grupi 'jakih inovatora' su Austrija, Belgija, Njemačka, Francuska, Irska, Estonija i Portugal i njihov učinak inovativnosti je između 95 i 125 posto bolji od prosjeka EU.
Među 'umjerene inovatore' smjestile su se zemlje čiji je učinak između 50 i 95 posto. U toj grupi su Hrvatska, Češka, Cipar, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Španjolska, Slovačka, Grčka, Malta i Slovenija, dok su u zadnjoj kategoriji 'skromnih inovatora' Bugarska i Rumunjska, jedine dvije zemlje koje se nalaze iza Hrvatske na ljestvici inovativnosti.
