GeotermiKA, poduzeće koje je početkom 2018. godine osnovao Grad Karlovac, dobila je 20. prosinca prošle godine, nakon provedenog natječaja, od Ministarstva zaštite okoliša i energetike dozvolu za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru 'Karlovac 1', koja vrijedi do 2. prosinca 2024. godine.
Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak direktor tvrtke GeotermiKA Vlatko Kovačić kazao je da se u petogodišnjem trajanju dozvole istražnim radnjama na površini dužine 7800 i širine 5700 metara, istočno od Karlovca i djelomice na teritoriju Općine Draganić treba ispitati i utvrditi količine i kakvoće, te stvarni termički potencijal geotermalnih voda, kako bi se dobila stručna podloga za stvaranje dviju novih bušotina i njihova priprema za eksploataciju, pokažu li svi parametri isplativost te investicije koja iznosi 111,9 milijuna kuna.
Iako je Kovačić kazao da je time Grad Karlovac pionir u Hrvatskim okvirima u iskorištenju geotermalnog potencijala, uz dužno poštovanje Bjelovaru gdje je u Velikoj Cigleni startala prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj, a i kod Legrada je slično postrojenje već u poodmakloj fazi realizacije, valja podsjetiti i na to da je INA-Naftaplin još 1983. godine izvela bušotinu K-2, a 1988. godine i bušotinu K-3 na području između Karlovca i sela Rečica. U njima su, po riječima akademika Mirka Zelića i pomoćnika direktora INA-Naftaplina Borisa Vrbanca, dokazane temperature vode od oko 140 °C, što je već bilo dovoljno za višefaznu eksploataciju tih bušotina. INA-Naftaplin je ponudila svoje podatke, uz cijenu od 1,1 milijun kuna, Gradu Karlovcu, ali sve je na tome ostalo.
Sad su svi ti dragocjeni podaci putem Agencije za ugljikovodike, kazao je Kovačić, dostupni i GeotermiKA-i, koja će ih i koristiti u prvom dijelu istraživanja, ali je cijelo istražno polje pomaknuto nekoliko kilometara bliže samome gradu, kako bi se, u slučaju pronalaska i još boljih geotermalnih gradijenata, s odobrenom dubinom bušenja do 4500 metara, stvorili i bolji uvjeti za proizvodnju električne energije u prvoj fazi, a potom i spajanje preostale vruće vode na postojeću toplovodnu mrežu Gradske toplane, a nakon toga, prije povrata u u podzemlje, još bi bilo i potencijala za grijanje vode za bazene, te grijanje plastenika u rataraskoj proizvodnji. Na takvim krajnjim dubinama, kazao je Kovačić, očekuje se i temperatura vode od preko 160 °C, što daje još isplativije parametre za višefaznu eksploataciju.
Grad je za ovu godinu, kazao je Kovačić, iz svog proračuna osigurao 475 tisuća kuna za početak istražnih radova, a za ostalo se sprema aplikacija prema fondovima EU-a, s obzirom da su u financijskoj perspektivi '2021-2027' predviđena sufinanciranja projekata obnovljivih izvora energije, a poglavito iskorištenja geotermalne energije. Po sadašnjoj praksi, kazao je Kovačić, takvi se geotermalni izvori mogu iskorištavati tijekom 40 godina, što opravdava početnu relativnu visoku investiciju u ovoj istražnoj fazi, a dalje je stvar investitora.
U prvim dvjema godinama GeotermiKA, rekao je Kovačić, planira provesti analize postojećih seizmičkih profila, te na osnovi toga locirati istražnu bušotinu, nakon čega slijedi idejni projekt izrade istražne bušotine, za što onda mora dobiti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Dobije li tu suglasnost, GeoteremiKA prema dozvoli mora izvesti istražne bušotine i izvesti hidrodinamička i termodinamička ispitivanja, te utvrditi fizikalno-kemijske parametre važne za odluku o eksploataciji geotermalnih voda.
- Zahvaljujući izmjenama Zakona o energetici i rudarstvu, GeotermiKA kao nositelj dozvole za istraživanja može postati i korisnik eksploatacije geotermalne energije, uz uvjet da eksploataciju ne smije pokrenuti u roku dozvole za istražne radove.
Na pitanje je li već sad na ovaj projekt 'oko bacio' Muharrem Balat, predsjednik Uprave turske kompanije MB Holding, invesitor koji je izgradio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj, Veliku 1 kod Bjelovara, Vlatko Kovačić kazao je da nema takvih informacija.