Trend rasta štednje hrvatskih građana nastavljen je i tijekom 2021. godine. U godini u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast. Prema podacima HNB-a, ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegnuo je iznos od 232,96 milijardi kuna, što predstavlja porast od 18,02 milijarde kuna (+8,4 posto) u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ako promatramo raspodjelu depozita kućanstava u kreditnim institucijama na regionalnoj odnosno županijskoj razini, vidljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim županijama. Među prvih deset županija prema ukupnoj vrijednosti depozita nalaze se sve primorske županije osim najmaloljudnije Ličko-senjske županije. Međutim, kada se uzme u obzir broj stanovnika, među prvih deset županija s najvećim depozitima per capita ulazi i najslabije naseljena hrvatska županija − Ličko-senjska. Tako su stanovnici sedam primorskih županija krajem kolovoza 2021. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 95,49 milijardi kuna, odnosno 41 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava, a stanovnici kontinentalnih županija 137,47 milijardi kuna.
- Hrvatski građani i ove su godine povećali štednju u bankama za 8,4 posto što ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom COVID-19 virusom, uvijek više štedi. Naime, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljni rast. Prema podacima HNB-a ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegao je iznos od 232,96 milijardi kuna, što je za 18,02 milijardi kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine - rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.