Po prvi puta se u Hrvatskoj na konkretnim primjerima provodi projekt društvene i socijalne ekonomije pod nazivom Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju, čiji je pokretač Udruga Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), koja projekt provodi u suradnji sa švicarskim partnerom – Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeva (APRES-GE) te hrvatskim partnerima – gradovima Ludbregom i Pregradom.
Projekt kroz multisektorsku suradnju potiče participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici.
Nedavno je predstavljena Studija o kvaliteti života u gradovima Ludbregu i Pregradi, koja je nastala kao rezultat znanstvenog istraživanja provedenog u sklopu projekta početkom 2020. godine, o stavovima stanovnika o kvaliteti života u njihovim gradovima. Predstavljeni su rezultati trening-programa društvene i solidarne ekonomije na kojem su sudionici u Ludbregu razvili svoj model solidarnog kratkog lanca opskrbe, a sudionici u Pregradi model zelene tržnice.
Ludbregov model uključuje uspostavu distributivnog centra u zadruzi (učinkoviti sustav informiranja o ponudi i potražnji te online sustav narudžbi hrane), povećanje asortimana proizvoda zadruge i širenje tržišta na ludbrešku regiju (financijska održivost zadruge, plasiranje proizvoda i opskrba hranom škola i vrtića, uključivanje više sudionika u sustav), održivi tehnološki razvoj proizvodnje, uspostavljanje kataloga proizvođača i potrošača, suradnju s ostalim udrugama i razvoj zadružnog volonterstva. Sudionici u Pregradi su pak tijekom treninga osmislili viziju projekta, analize, definirali strateške ciljeve i aktivnosti te izradili akcijski plan. Prvi strateški cilj bio je uspostava solidarnog kratkog lanca opskrbe, koji uključuje i osnivanje formalne organizacije za posredovanje (udruga, zadruga), uspostavljanje eko sustava (proizvodnja – prodaja – priprema – kompostiranje – proizvodnja), povećanje proizvodnje lokalnih poljoprivrednih proizvoda te uključivanje ugostiteljskog i turističkog sektora u lanac opskrbe. Drugi strateški cilj bio je uvođenje zelene javne nabave u vrtić i škole, dok je treći bio pokrenuti zelenu tržnicu na gradskom zemljištu.
- Projekt je za nas inovativan jer po prvi put otvaramo temu važnosti javnih politika za razvoj društvene i socijalne ekonomije (DSE) i osiguravamo podršku gradovima Ludbregu i Pregradi da takve politike i razvijaju. To se sve događa uz pomoć naših partnera iz Ženeve gdje je priča već daleko otišla i razvijena je na zaista zadivljujućoj razini, oni imaju čak i svoju lokalnu gradsku valutu kojom osnažuju lokalno zapošljavanje, ekonomiju i povezanost između ljudi. Takve priče su u Hrvatskoj još nepoznate na razini upravljanja gradovima ili županijama pa nam je cilj kroz projekt pomaknuti nas s mjesta i kroz par godina predanog i konkretnog rada približiti se najboljim primjerima iz Europe – istaknuo je Dražen Šimleša, aktivist za društvene promjene i dobru ekonomiju iz ZMAG-a.
Dodao je i to da u europskim gradovima i regijama gdje je to postignuto DSE nije malena alternativa za par udruga, nego dio službenih i prepoznatih poslovnih i javnih politika.
- Dobro je što DSE akteri ne gledaju jedni na druge kao na konkurenciju koju treba poraziti ili zgaziti nego djeluju umreženo i na principima suradnje i međusobnog pomaganja pa se na taj način i šire. Ali važno je da imamo puno aktera: društvenih poduzeća i socijalnih zadruga, etičkih financijskih institucija i biznisa koji djeluju po principima pravedne trgovine te razvijenog civilnog društva koje to sve podržava. Tamo gdje imamo i javne politike koje podržavaju ekosustav DSE-a onda imamo zbilja uspješne priče koje postaje dio identiteta tog prostora i povećavaju kvalitetu života ljudi koji tamo žive – kaže Šimleša.
Objasnio je i osnovnu razliku između dobre i dominantne ekonomije koja vlada današnjim svijetom.
- U dominatnom ekonomskom sustavu profit je cilj iznad svega i sve se podređuje njemu. Dominatni ekonomski sustav ovisi o destrukciji ekosustava, gomilanju ekonomskog duga i produbljivanju razlika. Društvena počiva na tri temelja: profit se ostvaruje u skladu s društvenom misijom i nikada nije sam sebi svrha, značajan dio profita se reinvestira ili ulaže u zajednicu i društvo, upravljanje i donošenje odluka bazira se na visokim demokratskim standardima, uz uključivanje svih onih na koje se djelovanje odnosi. Solidarna ekonomija ide korak dalje i zagovara transformativne promjene korištenjem ekonomije, znači širenje prostora slobode na radnom mjestu, u lokalnoj zajednici i u društvu. Možemo reći da, kada su zajedno, solidarnost pojačava promjene, povlači za sobom društvenu ekonomiju prema dubljim i dalekosežnijim promjenama – zaključuje Šimleša.
U sklopu projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju danas se do 17 sati održava i Konferencija o dobroj ekonomiji u Wespa Spaces u Zagrebu koja se može pratiti i putem interneta na ZMAG-ovim Facebook i Youtube kanalima, čija je glavna tema razvoj gradova i općina Republike Hrvatske prema principima društvene i solidarne ekonomije. Na događanju sudjeluju predstavnici gradova iz EU te domaći i europski stručnjaci, istraživači, donositelji odluka i društveni poduzetnici koji se bave društvenom i solidarnom ekonomijom, razvojem održivih zajednica i kreiranjem transformativnih politika.
Razvoj javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju ZMAG će se u budućnosti provoditi kroz Centar za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) koji će osiguravati podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.
{embed_digitalno_izdanje}{/embed_digitalno_izdanje}