Neke su transakcije u sektorima koji su najviše pogođeni na čekanju, ali većina se i dalje provodi, jedino što dubinska snimanja i pregovori dulje traju. Kupoprodajne cijene tvrtki nisu znatnije pale iako gotovo sve transakcije imaju ugrađene ‘earn-out‘ modele s cijenom koja ovisi o budućim rezultatima poslovanja
Vedrana Jelušić Kašić partnerica je u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja koji pruža stručne savjete u području spajanja i preuzimanja, financijskog restrukturiranja i pristupa kapitalu za financiranje projekata i investicija. S Jelušić Kašić razgovarali smo o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj, problemima koje je izazvala koronakriza, ulozi bankarskog sektora te mogućnostima gospodarskog oporavka zemlje.
Procjene pada hrvatskoga gospodstva kreću se od osam do više od deset posto za prošlu godinu, a u ovoj se godini očekuje rast i oporavak za oko pet posto. Kojim bi se tempom i kako domaće gospodarstvo moglo oporavljati?
– Europska komisija procjenjuje da će rast u 2021. biti 5,7 posto, a HNB i Ministarstvo financija oko pet posto, ali oporavak će ponajprije ovisiti o epidemiološkoj situaciji, koliko ćemo dobro reagirati na cjepivo te kakva će nam biti turistička sezona. Naš izvoz usluga u trećem tromjesečju bio je za 3,1 milijardu eura manji, najviše zbog niže potrošnje stranih gostiju i to za gotovo 50 posto. Očekuje se da će pandemija utjecati i na promjenu navika turista, koji će još neko vrijeme izbjegavati urbana središta te preferirati sekundarne destinacije, što bi pak moglo potaknuti regionalni razvoj turizma. Predviđanja su da bi domaća putovanja mogla dostići pretpandemijsku razinu 2022. godine, a inozemna putovanja dosegla bi obujam pretkriznog razdoblja tek u 2023. Procjene su da bismo, ovisno o dostupnosti cjepiva, mogli doseći šezdesetpostotnu procijepljenost do kraja prve polovice ove godine, što bi pomoglo normalizaciji poslovanja i funkcioniranju gospodarstva. No, Hrvatska je, makroekonomski gledano, u boljem položaju u odnosu na prethodnu globalnu financijsku krizu 2008. godine, zbog članstva u Europskoj uniji i 24,2 milijarde eura EU sredstava koja bi se trebala utrošiti u idućih deset godina, od čega je šest milijardi eura nepovratno, što je oko 11 posto prošlogodišnjeg BDP-a. Preduvjet za povlačenje tog novca je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2023. do kraja travnja, nakon čega je moguće osigurati i avansno do 10 posto nepovratnih sredstava, odnosno, oko 600 milijuna eura. No, za uspješnu provedbu projekata bitna je dobra priprema, pojednostavnjenje procedura, jačanje kapaciteta tijela javne uprave kao i društava, koji će biti nositelji novih projekata.
Kako se kriza odrazila na bankarski sektor?
– Bankarski sektor dočekao je krizu s visokom stopom likvidnosti i kapitalizacije. Prema podacima HNB za rujan prošle godine stopa ukupnoga kapitala bila je 24,9 posto unatoč padu prihoda od oko osam posto te drastično smanjenoj dobiti, koja je prije oporezivanja iznosila tri milijarde kuna, što je oko 44 posto manje u odnosu na dobit ostvarenu u istom razdoblju 2019. godine. No, hrvatske su banke u 2020. odobrile više od 40 milijardi kuna moratorija na kredite, što je u krizi pomoglo i stanovništvu i gospodarstvu. I država se zadužila kod domaćih banaka kako bi mogla subvencionirati ekonomiju, a tu je dosta pomogao i HNB osiguravajući dodatnu likvidnost. Međutim, postavlja se pitanje što kada moratoriji isteknu, što je predviđeno u drugom tromjesečju ove godine.
Zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta i pada profitabilnosti poduzeća, pala je i ponuda bankarskih kredita. Kako će se to odraziti na likvidnost tvrtki?
– Hrvatski financijski sustav velikim je dijelom bankocentričan, ali nedavno je osnovano nekoliko fondova za kapitalna ulaganja, a poraslo je i međunarodno tržište alternativnog financiranja, jer financijski investitori u potrazi za boljom zaradom usmjeravaju sredstva na tvrtke u teškoćama koje imaju potencijal restrukturirati svoje poslovanje. No, i poduzeća sa solidnim temeljima mogu se suočiti s kratkoročnim problemima novčanog toka izazvanim padom potražnje te potražiti financiranje iz alternativnih izvora. Hrvatske tvrtke imaju pristup međunarodnom tržištu alternativnog financiranja, iako su takvi izvori znatno skuplji od bankarskog financiranja. Žele li ostvariti rast proširenjem poslovanja, tvrtke mogu razmotriti vlasnička kapitalna ulaganja te time izbjeći daljnja kreditna zaduženja.
Što je s područjima pogođenima potresom, na koji ih način obnoviti?
– Uz obnovu, koja se treba pokrenuti što prije, potrebno je pojačati politike regionalnog razvoja, primjerice poticati poduzetništvo, posebno među mladima, i pojačati gospodarsku aktivnost poticanjem razvoja poljoprivrede, prehrambene, drvne i metalske industrije, za koje postoje dobre predispozicije i solidna prometna povezanost.
Kako je kriza utjecala na poslove spajanja i preuzimanja, što se može očekivati u 2021.?
– Prema Deloitteovu posljednjem izvješću 'Trendovi u M&A aktivnostima za 2020.' dinamika transakcija kupnje i spajanja poduzeća nastavila se, a to smo primijetili i u Hrvatskoj jer kontinuirani interes domaćih i međunarodnih investitora nije izostao, kako u 2020. tako i početkom siječnja ove godine, što je svakako pozitivan signal. Među private equity fondovima vlada nešto veći optimizam nego za vrijeme prethodne krize iz 2008. godine. Neke su transakcije kao posljedica pandemije u sektorima koji su najviše pogođeni na čekanju, ali većina se i dalje provodi. Utjecaj krize vidljiv je i u trajanju transakcija, često dubinska snimanja i pregovori traju nekoliko mjeseci dulje. No suprotno očekivanjima većine igrača na tržištu, kupoprodajne cijene tvrtki koje su na prodaju nisu znatno pale iako gotovo sve transakcije imaju u kupoprodajne ugovore ugrađene earn-out modele koji omogućavajući da se cijena plati u nekoliko rata ovisno o poslovnim rezultatima tvrtke u budućem razdoblju, najčešće u iduću godinu ili dvije. To smo posebno primijetili u sektoru informatike, telekomunikacija i medija. Uz Infobip, Microblink i Nanobit, koji su u 2020. na razne načine sudjelovali u M&A transakcijama, United Grupa, vodeći telekomunikacijski i medijski operater u jugoistočnoj Europi, objavila je u prosincu prošle godine preuzimanje Nova Broadcasting Groupa, najveće bugarske medijske kompanije, što je ujedno njezina četvrta akvizicija u posljednjih deset mjeseci.
Cijeli intervju pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.