Slijedom vijesti da je Hrvatska nedavno postala 29. članica Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji, upitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zašto se Hrvatska odlučila na taj potez, odnosno kolika je hibridna prijetnja za ovu državu, što time dobiva, koliko to košta i što je, na koncu, točno hibridna prijetnja, izraz koji je na ovim prostorima svojedobno popularizirao premijer Andrej Plenković. Iz MVEP-a objašnjavaju da spomenuti centar 'služi kao središte stručnog znanja za podršku pojedinačnim i kolektivnim naporima sudionica da unaprijede svoje civilne i vojne sposobnosti, otpornost i spremnost za suzbijanje hibridnih prijetnji, s posebnim naglaskom na europsku sigurnost', te da je 'namjera da tu kolektivnu ekspertizu i iskustvo Centra koriste svi sudionici, te EU i NATO'. Uostalom, nastavljaju, Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, među ostalim, predviđa i razvijanje sposobnosti obrane od hibridnog djelovanja.
Što je pak hibridno djelovanje koje je prije izbijanja pandemije bilo na najboljem putu postati najnovija moda u međunarodnoj i unutarnjoj politici, nije sasvim jasno. 'Definicije hibridnih prijetnji se razlikuju te moraju biti fleksibilne kako bi se odgovorilo na njihovu promjenjivu prirodu, a predstavljaju koordinirana, usmjerena i usklađena djelovanja kojima se napada određena ciljana publika, društvo/država, iskorištavaju postojeće te stvaraju nove ranjivosti unutar pojedine zajednice/društva te demokratskog ustroja i institucija korištenjem političkih, gospodarskih, vojnih, civilnih, sigurnosnih, izvještajnih, energetskih, medijskih, zdravstvenih, informacijsko-komunikacijskih i inih sustava i sredstava', pokušavaju protumačiti u Ministarstvu tu kliznu prirodu koncepta hibridne prijetnje. Konkretnije, to su često kombinacije prisilnih i subverzivnih aktivnosti, ali i konvencionalnih i nekonvencionalnih metoda koje državni ili nedržavni dionici mogu upotrebljavati na koordiniran način kako bi postigli specifične ciljeve, pritom službeno ne objavljujući rat. Drugim riječima, hibridna prijetnja je u oku promatrača podrazumijeva više-manje sve što netko doživljava prijetnjom državi, a nije formalna objava rata. Uzgred budi rečeno, službene objave rata izašle su iz mode tamo negdje u Drugom svjetskom ratu.
E sad, kojima je to hibridnim prijetnjama izložena mala Hrvatska, u MVEP-u nisu mogli konkretizirati, ali su zato skrenuli pozornost na godinama vidljive difamacijske kampanje protiv Hrvatske u nekim državama 'sa svim obilježjima hibridnog i specijalnog djelovanja, odnosno planske, trajne i sustavne aktivnosti koje podržavaju državna tijela, a sama Republika Hrvatska je, samostalno ili kao dio euroatlantskih integracija, izložena i oblicima hibridnog djelovanja koje sadrži elemente nekonvencionalnog, asimetričnog i kibernetičkog djelovanja s ciljem iskorištavanja ranjivosti, slabljenja hrvatskog suvereniteta i neovisnosti, potkopavanja demokratskih vrijednosti i sloboda, destabilizacije državnih institucija te narušavanja ugleda i utjecaja Republike Hrvatske'. Otprilike, kada netko ružno priča o Hrvatskoj to je hibridna prijetnja, a sudjelovanje u radu Centra donosi veću međunarodnu vidljivost Hrvatske i procjenu pitanja od velike važnosti, uključenost u procjenu pitanja od velike važnosti za sigurnosni i geopolitički položaj Hrvatske te dopušta ugradnju vlastitih pogleda na hibridno djelovanje u Europi, s posebnim naglaskom na područje jugoistočne Europe koje predstavlja područje najužeg hrvatskog interesa. 'Aktivnim sudjelovanjem u Centru Republika Hrvatska dobiva čvršću platformu za ukazivanje na aktere hibridnog djelovanja u njezinom neposrednom susjedstvu, ali i stječe neprocjenjivo iskustvo za izgradnju sposobnosti i unaprjeđenje nacionalnog sustava suzbijanja hibridnih prijetnji'.
Na kraju, kako se zapravo boriti protiv ovakvih prijetnji koje, ruku na srce, postoje otkad postoje organizirane ljudske zajednice, odnosno kako Centar u tom pomaže? Tako da analizira prijetnje i pruža konkretne alate za njihovo suzbijanje, premda nije precizirano koji su to alati. Ipak iz ostatka objašnjenja može se naslutiti kako ova institucija služi kao forum za razmjenu najboljih praksi, testiranje novih ideja te provođenje tečajeva i vježbi. 'Cilj Centra je i vođenje razgovora o hibridnim prijetnjama objavljivanjem raznih publikacija i suradnjom s raznim partnerima na terenu', navode iz Ministarstva. Srećom, cijena ove grupe za potporu uvrijeđenim državama samo je oko 50 tisuća eura godišnje, što je mala cijena za izvjetravanje stresa uzrokovanog ružnim riječima i djelima drugih.