Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, računa na tzv. akceleracijske doze kojima bismo mogli povećati dinamiku cijepljenja, istaknuo je na konferenciji Press klub Europa – EU strategija za cijepljenje koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, a na kojoj su ugledni međunarodni stručnjaci govorili o temama europske strategije za cjepiva i ubrzavanju cijepljenja u Europskoj uniji.
Capak je istaknuo da je početni plan bio do ljeta procijepiti 50 do 70 posto stanovništva, međutim da je od 2,7 milijuna doza naručenog cjepiva, Hrvatskoj isporučeno 10 posto obećanog iznosa, što je vrlo loše. - Oko 10 milijuna doza prebačeno je iz četvrtog kvartala lani u drugi kvartal i očekujemo da će u EU prevladati solidarnost. Da će zemlje koje su naručile više Pfizera prepustiti doze zemljama koje naručili više AstraZenece koja kasni sa isporukom, kako bismo nadoknadili gubitak i izjednačili se s drugim zemljama. Ako dobijemo te doze vrlo brzo ćemo dostići cilj od 50 posto procijepljenog stanovništva do 01. lipnja. – istaknuo je Capak, dodajući i da uvijek postoji mogućnost interventnog uvoza.
Svi se slažu da je situacija u Europi i sa brojem zaraženih i procjepljivanjem vrlo zabrinjavajuća, što se osjeća i u Hrvatskoj, koja sa 45 posto većim brojem zaraženih u tjedan dana, druga zemlja u Europskoj uniji u porastu broja zaraženih nakon Islanda. No i u EU situacija nije bajna. John-F Ryan, ravnatelj Glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, istaknuo je da je cilj Europske komisije bio da se do kraja ožujka u Europi cijepi 80 posto stanovnika iznad 80 godina i 80 posto zdravstvenih djelatnika te da do ljeta bude procijepljeno 70 posto ukupne europske populacije.
- Do danas su države članice EU dobile 53 milijuna doza, a 28 milijuna je potrošeno, što znači da imamo nerazmjer između isporučenih i iskorištenih doza. Svega 7,1 posto Europljana je primilo prvu dozu. Zadnjih par tjedana suočavamo se s problemima novih sojeva i pokrenuli smo inicijativu da utvrdimo gdje se nalaze novi sojevi, u kojoj se mjeri šire, jesu li jednako zarazni i mogu li se suzbiti odobrenim cjepivima. Treba povećati razinu testiranja da identificiramo sojeve i potaknemo industriju da razvije dopune cjepiva za nove sojeve – istaknuo je Ryan.
Karl Ekdahl, voditelj odjela za nadzor Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) istaknuo je da epidemiološka situacija u zemljama EU nije dobra i da postoje razlozi za zabrinutost.
- Situacija je posebno teška zadnjih mjeseci. U jednom tjednu dobili smo 1,7 milijun novih slučajeva COVID-a, što je porast od 40 posto. Smrtnih novih slučajeva je bilo 25 tisuća, što za sad nije velik porast, ali i on će doći na 40 posto. Od početka epidemije zabilježeno je ukupno 26 milijuna slučaja COVID-19 i preko 600 tisuća smrtnih slučajeva, znači plaćamo veliku cijenu. Zadnjih nekoliko tjedana najgora situacija je u Češkoj, Mađarskoj, Estoniji i Švedskoj. Posljedica je to novih sojeva: britanskog koji je trenutno dominantan u europskim zemljama, porast južnoafričkog i brazilskog koji stvara još više problema jer je otporniji. Nećemo se tako skoro moći ponašati kao prije bez zaštitnih mjera – istaknuo je Ekdahl.
Noël Wathion, zamjenik izvršnog direktora iz Europske agencije za lijekove (EMA) odgovarao je na pitanje zbog čega je u odobrenjima cjepiva EMA sporija od SAD-a i Velike Britanije. - EU se opredijelila na 'robusan' proces autorizacije za stavljanje cjepiva u promet. Taj postupak podrazumijeva i stroge uvjete za tvrtke. SAD i Velika Britanija koriste autorizacije za hitne slučajeve, što je privremena dozvola za korištenje cjepiva koje možda još nema odobrenje, a koristi se – objasnio je Wathion.
Naveo je i tri ključna problema u proizvodnji i distribuciji cjepiva, a to su nuspojave u određenim skupinama stanovništva, kompliciran proizvodni proces proizvodnje te politički pristup, odnosno pitanje ravnoteže između domaće proizvodnje u EU i odnosa s trećim zemljama jer Europa i izvozi i uvozi cjepiva. Europska komisija stoga pronalazi mehanizme kojima bi se europskom stanovništvu dao prioritet.
Na pitanje koja su najnovija saznanja EMA-e o nuspojavama Astrazenece dodao je da stručna skupina i dalje pokušava utvrditi postoji li povezanost između cjepiva i nuspojave te da još uvijek traju istraživanja no da EMA za sada još uvijek stoji pri mišljenju da su koristi cjepiva Astrazenece veće od rizika.
Ryan je najavio i organizaciju tzv. one stop shopa za prozvođače kako bi se eliminirala uska grla kod proizvodnje dodatne opreme ili materijala poput sterilnih obloga za posude u kojima se drže cjepiva ili šprica za cjepiva, gdje dolazi do nestašica.
- Europska komisija pokušava potaknuti industriju da zajednički poveća kapacitete i da se identificiraju potencijalne prijetnje za EU i druge dijelove svijeta – ne samo u obliku cjepiva nego i drugim vrstama terapije. Da se naprave zalihe proizvoda kako bismo unaprijed bili spremni na povećanu potražnju – zaključio je Ryan.
Capak je istakuo i to da Hrvatska ima zdravstvenih kapaciteta da u kratkom vremenu procijepi velik broj stanovnika te najavio otvaranje punkta na Zagrebačkom Velesajmu 07. travnja, gdje će se dnevno moći cijepiti između pet do šest tisuća stanovnika.
– U dva tjedna potrošili smo 400 tisuća doza cjepiva protiv gripe no tada su u tom procesu sudjelovali svi liječnici obiteljske medicine. Tako da ni protiv COVID-a procjepljivanje ne bi trebao biti problem. Sve što dođe ćemo potrošiti – naglasio je Capak, dodajući da trenutno oko 70 posto stanovnika pokazuje interes za cijepljenje.
Što se tiče pokretanja proizvodnje u Hrvatskoj, istaknuo je i to da Vlada intenzivno radi na 'oživljavanju' Imunološkog zavoda koji bi se kroz nekoliko godina trebao revitalizirati te da je za novi pogon kupljeno zemljište u Brezju, u blizini Samobora.