Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2021. na kojem se Hrvatska ove godine nalazi na 49. mjestu, te je poboljšala poziciju za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, priopćili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Izvješće uključuje 64. zemlje koje su rangirane u IMD – Godišnjaku svjetske konkurentnosti.
Izvješće o talentima ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih poduzećima radi stvaranja nove vrijednosti i time povećanja konkurentnosti zemlje. Izvješće se bazira na tri ključna faktora koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je drugi dobiven kroz anketu istraživanja mišljenja gospodarstvenika provedenu početkom 2021. godine.
Ključni faktori su ulaganje i razvoj – podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, faktor privlačnosti – sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva te faktor spremnosti - koji mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja, gdje je zauzela 34. mjesto. Kao prednosti ističu se omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama, a kao najveći nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.
Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 58. mjestu. U tom je dijelu kao prednost izdvojen indeks troškova života, a najveći nedostaci su u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku.
Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska je pozicionirana na 54. mjestu. Prednost u tom dijelu su diplomanti prirodnih i tehničkih znanosti (postotak diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a najveći nedostaci su u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama, kompetentan viši menadžment te obrazovanje menadžmenta.
I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Švicarska je ponovno prva na ljestvici, dok se među prvih deset nalaze Švedska, Luksemburg, Norveška, Danska, Austrija, Island, Finska i Nizozemska. Za dobar rezultat, navodi se, zaslužni su izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine te praksu tijekom školovanja. Također, trening zaposlenika je prioritet u kompanijama i time omogućuje razvijanje talenata uz istodobno privlačenje strane, visokoobrazovane stručne ljude na koje se oslanjaju mnoge kompanije.
Tijekom proteklih pet godina, šest od deset rastućih gospodarstava na ljestvici konkurentnosti talenata bilo je iz srednje i istočne Europe. Između 2017. i 2021. godine Ukrajina, Mađarska, Hrvatska, Estonija, Slovenija i Rumunjska porasle su za najmanje deset mjesta. Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (19.), Slovenija (27.), Litva (29.), Latvija (30.) i Češka (37.),.
Na dnu ljestvice nalaze Venezuela (64.), Južna Afrika (63.), Peru (62.) i Mongolija (61.).
Ističe se i kako će uspjeh gospodarstava nakon pandemije prvenstveno ovisiti o razini motivacije radne snage.