Piše: dr. sc. Marija Zuber
Ako 'influencer' dobije neki primitak u uslugama, npr. ljetovanje, smještaj u hotelu, korištenje automobila, ili mu se daju proizvodi, riječ je o primitku u naravi koji se oporezuje tako da se tržišna cijena primitka koja vrijedi u mjestu davanja zajedno s uključenim PDV-om preračuna u bruto drugi dohodak. Novčana primanja oporezuju se kao i za svaku drugu djelatnost
Influenceri su osobe koje svojim ponašanjem i stajalištima utječu na druge i čiji je sve veći broj rezultat pojave novih oblika marketinga. Klasični oblici reklamiranja proizvoda i usluga sve su manje važni, potrošači postaju zasićeni njima pa se kompanije okreću novim metodama pridobivanja kupaca. Influencer je osoba kojoj vjeruju njegovi pratitelji, doživljavaju je kao pozitivnu osobu, na neki joj se način dive i pokušavaju je slijediti u svakodnevnom životu. Na toj se psihološkoj osobini potrošača temelji nova, influencerska era marketinga.
Osnovica za porez
Mnogi influenceri imaju ugovore s kompanijama čije proizvode i usluge reklamiraju. U pravilu je ta reklama nenapadna, influencer usputno objavi nešto iz svoga svakodnevnog života: opiše događaj, ispriča priču, skrene pozornost na svoje mišljenje o nekoj društvenoj pojavi, prepriča svoje iskustvo i slično te usput reklamira i proizvod za kompaniju s kojom ima ugovor. Možda će objavom na internetu ispričati priču o jučerašnjem izletu, a na fotografiji držati pivo određene marke ili će uz tekst o svojim stajalištima o nekom etičkom pitanju objaviti svoju fotografiju ili videosnimku kako, razmišljajući o tome, konzumira određeni jogurt ili čokoladu. Pri tome nije svaka objava vezana uz reklamu; status treba služiti privlačenju pratitelja i postizanju cilja da mu pratitelji vjeruju, da s njim dijele životna stajališta. Ako pivo, jogurt i čokolada iz opisanih primjera nisu slučajni, već ih na taj način reklamira, influencer je porezni obveznik za prihode koji mu pristižu prema toj osnovi.
Influencer može izabrati da poreznu obvezu za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak. Ako je izabrao utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti, dužan je prijaviti se u registar poreznih obveznika, voditi porezne knjige, evidentirati sve primitke primljene u novcu i u naravi te izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka.
Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, dužan je osigurati se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Obvezno podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak izračunane na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj poreznoj godini.
Obveza isplatitelja ili pružatelja
Može li influencer izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak? Mogao bi samo ako je u mjerodavnom uredu za gospodarstvo registrirao obrt za pružanje usluga reklame i uz dodatan uvjet da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost. Ako influencer za prihode od obavljenih usluga reklame ne vodi poslovne knjige, njegovi se primici oporezuju kao drugi dohodak.
Tuzemni isplatitelj dužan je na svakom primitku ustegnuti mu porez na dohodak po stopi od 20 posto, prirez i doprinose za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto, a na ukupni primitak platiti još i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Ako se influenceru omogućava neki primitak u uslugama, npr. ljetovanje, smještaj u hotelu, korištenje automobila, ili mu se daju proizvodi, riječ je o primitku u naravi, koji se također oporezuje kao drugi dohodak tako da se tržišna cijena primitka koja vrijedi u mjestu davanja zajedno s uključenim PDV-om preračuna u bruto drugi dohodak. Sadržajno je, zapravo, riječ o prijeboju: usluga reklame za uslugu smještaja u hotelu, usluga reklame u zamjenu za određenu količinu proizvoda i drugo.
Ako je sjedište u inozemstvu
Na sličan način fizičke osobe mogu ostvarivati zaradu na temelju objave određenih sadržaja na internetskim platformama sa sjedištem u inozemstvu. U tom slučaju zarada u pravilu ovisi o broju ostvarenih posjeta, tj. o broju osoba koje su pogledale taj sadržaj. Na temelju broja pregleda pružatelj internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj. Naprimjer, za do 30.000 posjeta nema naknade, za više od 30.000 do 100.000 posjeta naknada iznosi x jedinica itd. Pružatelj zarađuje od reklama koje usporedno plasira pa dio toga kolača prepušta onomu čiji je sadržaj privukao posjetitelje portala.
Ako ostvari primitak od inozemnog isplatitelja na koji isplatitelj nije ustegnuo porez na dohodak, što je pravilo kad je isplatitelj pružatelj ili netko u njegovo ime, fizička osoba koja je hrvatski porezni rezident dužna je sama platiti porez po stopi od 20 posto, uvećano za prirez i doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto. Ako plasirani sadržaj ima obilježje autorskog djela, što treba biti dokumentirano pisanim ugovorom, pri obračunu javnih davanja osnovica se umanjuje za 30 posto paušalno priznatih izdataka. Mirovinske doprinose i porez na dohodak treba platiti u roku od 30 dana od primitka i u istom roku Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD. Uz to, fizička je osoba obvezna u roku od osam dana od prvog primitka prijaviti se u registar poreznih obveznika kao stjecatelj inozemnog dohotka.