Hrvatsko gospodarstvo palo je prošle godine 8,9 posto, ove godine se očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto, objavila je u četvrtak Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama.
"Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije covida-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi Komisija. Također je pala i privatna potrošnja, što dovodi do prisilne štednje i štednje iz opreza.
Pad je nešto manji u odnosu na jesenske ekonomske prognoze iz studenoga prošle godine, kada je Komisija procjenjivala pad od 9,6 posto. U jesenskim prognozama Komisija je prognozirala rast u 2021. od 5,7 posto (sada u zimskim prognozama 5,3), a za sljedeću godinu rast od 3,7 posto (sada u zimskim prognozama 4,6 posto).
Po očekivanom rastu BDP-a u 2021., Hrvatska je treća među 27 članica EU-a, iza Španjolske koja očekuje rast od 5,6 posto i Francuske, 5,5 posto. No, Hrvatska je i četvrta u EU po procjeni visine pada BDP-a u prošloj godini iza Španjolske (- 11 posto), Grčke (-10 posto), Malte ( - 9 posto).
Komisija navodi da u ovim prognozama nisu uzete u obzir mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.
Komisija navodi da je, nakon što je BDP u trećem tromjesečju 2020. bio bolji od očekivanog, u četvrtom tromjesječju ponovno je došlo do pada zbog uvođenja mjera radi suzbijanja pandemije. Ove se godine očekuje rast od 5,3 posto s obzirom da se očekuje rast domaće potražnje nakon popuštanja mjera uvedenih zbog covida-19 i nakon što više građana bude procijepljeno.
Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju. Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu. Također se očekuje i postupni oporavak u pogledu dugoročnih investicija. Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina.
Stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) pala je na nula posto u 2020. godini, dok je osnovna inflacija ostalo uglavnom stabilna na oko jedan posto. Kako se učinak prošlogodišnjeg pada cijena nafte gubi, očekuje se da će inflacija lagano porasti 2021. godine, ali bi trebala ostati prigušena tijekom prognoziranog horizonta (1,2 posto 2021. i 1,5 posto 2022.).
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) trude se držati realizma u vezi hrvatskog gospodarstva i stoga imaju manje optimistične prognoze ovogodišnjeg rasta BDP-a od Europske komisije (EK), navodi se u njihovu komentaru zimskih ekonomskih prognoza EK.
"U HUP-u se trudimo držati realizma u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, stoga su i naše prognoze manje optimistične od onih koje daje EK", poručuju u četvrtak iz HUP-a.
Kako pojašnjavaju, u prilog prognozama ide očekivano dobra turistička sezona i potencijalno smirenje pandemijske krize uzrokovane koronavirusom zbog dolaska cjepiva i sve veće procijepljenosti ukupne populacije.
"S druge strane, nemojmo zaboraviti i na sve druge grane gospodarstva kao i da su trenutno na snazi vrlo stroge mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se zasigurno negativno odraziti i na ukupni rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produži", ističe se u komentaru HUP-a.
Iz HUP-a također navode i da bez obzira na mjere koje je Vlada donijela u cilju očuvanja radnih mjesta, one ne mogu zamijeniti rad i stvarno poslovanje na tržištu. Uz to, sve dosad donesene mjere tiču se isključivo pomoći radnicima, dok i dalje ne postoji adekvatan model obeštećenja tj. nadoknade dijela prihoda poslodavcima, napominju poslodavci.
Navode i da potencijalnu prijetnju značajnijem rastu predstavlja i moguće povećanje broja nezaposlenih u trenutku zaustavljanja mogućnosti korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Naime, i nakon što se mjere ograničavanja i zabrane rada gospodarskim subjektima ukinu, bit će potrebno još neko vrijeme da ti subjekti počnu koliko-toliko normalno poslovati, ističu.
U HUP-u smatraju da čak i kad pandemijska kriza prođe, teško je za očekivati da će se potrošnja vratiti na razinu iz 2019., ali moguće je očekivati njezin umjeren rast ukoliko se ostali uvjeti na tržištu rada normaliziraju.
"Ako se situacija s pandemijskom krizom zaustavi, moguć je i ponovni rast izvoza. Pritom svakako treba naglasiti da je i tijekom krizne 2020. robni izvoz, zajedno s proizvodnim sektorom, pokazao svoju izdržljivost, što će se nastaviti i u 2021. Tu su velika očekivanja i od EU fondova, posebice Mehanizma za oporavak i otpornost, uz čiju pomoć bi se trebale ubrzati investicije i unaprijediti proizvodnja što bi trebalo ojačati konkurentnost izvoznog sektora", zaključuju iz HUP-a.