Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je pad hrvatskog BDP-a u 2020. od 8,4 posto na tragu očekivanja, kao i da Vlada ostaje kod svojih projekcija gospodarskog rasta u ovoj godine od oko pet posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u prošloj godini pao 8,4 posto na godišnjoj razini. Riječ je o rekordnom padu, pod utjecajem pandemije covida-19 i mjerama zatvaranja dijela gospodarstva kako bi se spriječilo širenje zaraze.
U zadnjem lanjskom tromjesečju, pak, BDP je pao za sedam posto na godišnjoj razini, što je manje nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju, naime, BDP pao za 15,4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, a u trećem kvartalu za 10 posto.
Kada se gleda retrospektivno, od početka izbijanja koronakrize, projekcije Vlade i Ministarstva financija su se pokazale kao konzistentne i dosljedne, pa gotovo i kao najtočnije, izjavio je Marić novinarima ispred Ministarstva financija.
Zadnja projekcija pada za 2020. godinu koju je Vlada objavila iznosila je osam posto, no od tada pa do kraja godine se dogodilo i "zatvaranje" pojedinih segmenata gospodarstva, kao što su ugostiteljstvo, rekreativni sport i igre na sreću, podsjetio je ministar financija.
- To je imalo određenu reprekusiju pa je stopa pada od 8,4 posto u potpunosti na tragu i tih naših očekivanja - rekao je.
Marić je podsjetio da je u 2020. mjesec i pol dana na snazi bilo praktično potpuno "zatvaranje" gospodarstva, dok je turistička sezona bila na 50 posto rekordne 2019. godine.
To je bolje od prvotnih pretpostavki, kada se očekivao pad noćenja od 70 posto, rekao je Marić, uz napomenu da je Hrvatska, kada se gledaju mediteranske članice EU-a, ostvarila najbolju turističku sezonu.
Istaknuo je da dobrim dijelom očekivanjima odgovaraju i podaci samo za posljednji kvartal 2020. godine, pad od sedam posto na godišnjoj razini.
Gledano po komponentama, investicije su u četvrtom tromjesečju polučile i nešto bolji rezultat od očekivanja, s obzirom da se očekivao i njihov ponovni pad, rekao je Marić.
Naime, prema danas objavljenim podacima DZS-a, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,2 posto na godišnjoj razini, što je njihov prvi rast nakon dva kvartala pada.
S druge pak strane, kod nekih su se drugih komponenti očekivale nešto bolje performanse, no kada se sve skupa zbroji sve je na tragu očekivanja i onog što smo govorili, rekao je Marić.
Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu.
Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 9,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,6 posto, dok je izvoz usluga potonuo 35 posto.
Ostajemo kod procjene rasta BDP-a u 2021. od oko pet posto
Marić je ustvrdio da Vlada i dalje stoji kod svojih procjena rasta BDP-a u 2021. od oko pet posto, što znači da se ove godine ne može očekivati potpuni oporavak hrvatskog gospodarstva, u smislu dolaska na pretkriznu razinu.
Taj "V" oporavak po baznom scenariju najranije je moguć krajem 2022. godine, dok će se oporavak pojedinih djelatnosti vjerojatno preliti na 2023. godinu, rekao je.
Izjavio je da izvršna vlast, ali i gospodarstvenici i pojedinci, moraju što prije pronaći put što ranijeg dolaska na pretkrizne razine BDP-a, kako se ne bi ponovile okolnosti od prošlog puta, kada je Hrvatskoj trebalo 11 godina da dosegne razinu BDP-a iz pretkrizne 2008. godine.
Prve isplate povrata poreza na dohodak tijekom svibnja
Po pitanju povrata više uplaćenog poreza na dohodak, procjene su da bi on za prošlu godinu ukupno mogao iznositi gotovo dvije milijarde kuna, izjavio je Marić.
Prošle godine povrat poreza isplaćivao se već u lipnju, a ministar financija najavio je kako će prve ovogodišnje isplate povrata poreza krenuti već tijekom svibnja.
Na temelju poreznih izmjena iz četvrtog kruga porezne reforme koje su stupile na snagu početkom prošle godine, regulirano je umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života, pa će tako i povrat poreza za 2020. godinu iznositi značajno više no za godinu ranije.
Kada se gledaju i analize nekih sociologa i psihologa, izjavio je Marić, ova kriza se posebno reflektira i na stanje mladih, pa se stoga i ove porezne izmjene mogu gledati kao jedan dodatan poticaj toj populaciji.
Godišnje prijave za povrat poreza se mogu podnijeti do ponedjeljka, 1. ožujka za one građane koji su u redovnom postupku i koji su dužni sami predati godišnju prijavu poreza na dohodak, dok se pak za veliku većinu građana provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, koji odrađuje Porezna uprava po službenoj dužnosti.
Poduzetnicima za prosinac na ime naknade fiksnih troškova isplata više od 100 mln kn
Kada je pak riječ o mjeri nadoknade fiksnih troškova, a na konstataciju novinara da se poduzetnici žale da im isplate kasne, Marić je izvijestio da je od 9973 zahtjeva koje je Porezna uprava zaprimila za lanjski prosinac ukupno odobreno njih 9226 ili 93 posto prihvaćenih, vrijednosti 103 milijuna kuna. U obradi je još 48 zahtjeva, dok se preostali dio odnosi na zahtjeve koji nisu ispunili uvjete ili je bilo "duplića" u prijavi, rekao je Marić.
Za siječanj je dosad podneseno 3627 zahtjeva, od čega je 78 posto ili 2813 njih već prihvaćeno, vrijednosti oko 29 milijuna kuna.