Digitalna transformacija, jednostavniji pristup sredstvima za male poduzetnike i financiranja projekata kojima se podiže ukupna konkurentnost gospodarstva prijedlozi su poslodavaca okupljenih u HUP-u
Hrvatska udruga poslodavaca uputila je na sastanku u utorak Vladi Republike Hrvatske svoje prijedloge područja koje je potrebno snažnije uključiti u Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske 2030., a s obzirom na to da će NRS biti podloga za usvajanje čitavog niza sektorskih planova i strategija planiranih do 2030. godine, priopćeno je danas iz te Udruge.
HUP se zalaže za digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju koje će potaknuti nove oblike rasta i ojačati otpornost hrvatskog gospodarstva, a najviše kroz digitalizaciju malih i srednjih tvrtki te pomoć velikim proizvodnim tvrtkama u smjeru tranzicije prema 'Industriji 4.0'. Proizvodne tvrtke moraju biti potpomognute ne samo fiskalnim mjerama iz Zakona o poticanju ulaganja, već i regionalnim potporama koje su dostupne mnogim tvrtkama iz drugih članica EU, a koje na tome grade svoju konkurentsku prednost na zajedničkom tržištu.
Malom i srednjem poduzetništvu je nužan brz i jednostavniji pristup sredstvima koja moraju u najvećem segmentu biti realizirana kroz otvorene pozive za sufinanciranje, a zatim i kroz financijske instrumente uključujući vaučere). Malim i srednjim poduzetnicima će izazov predstavljati i prelazak na tzv. kružno gospodarstvo, što je također dio Strategije.
- Mikro, mala i srednja poduzeća, koja u konačnici čine 99 posto ukupnog broja poslovnih subjekata, imaju ograničene materijalne i financijske resurse te će im svakako trebati dodatna potpora u tom procesu. Stav HUP-a je da sama industrija i to pogotovo privatni sektor, mora biti značajnije podržana kako Strategijom, tako i budućim otvorenim pozivima za sufinanciranje. Hrvatske prerađivačke, radno intenzivne tvrtke trebaju imati puno više prilika u odnosu na razdoblje 2014-2020. Za učinkovito i brzo povlačenje sredstava potrebno je također ukinuti i nepotrebne procedure javne nabave kod ulaganja kod kojih je EU komponenta poticaja manja od 50 posto - izjavio je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a
Uz gore navedeno, stoji u priopćenju, hrvatskim tvrtkama je, neovisno o veličini i tipu vlasništva, neophodno osigurati i pristup značajnijim sredstavima za istraživanje i razvoj (IRI) nego što je bilo dostupno u financijskom razdoblju 2014-2020., a kako bismo podizali konkurentnost i inovativnost gospodarstva te stvarali dugoročnu održivost.
Zahtjev HUP-a je i veće uključenje privatnog sektora u izradu projekata unutar Višegodišnjeg financijskog okvira. Kroz konzultacije s poslodavcima će se generirati zaliha projekata realnog sektora, a za koje će biti izvedeni otvoreni pozivi, definirani operativnim programima 2021-2027. U HUP-u vjerujemo da će se na taj način podići ukupna konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
Stav je HUP-a kako financijska raspodjela sredstava u novom razdoblju mora ocrtavati želju Hrvatske da postane konkurentna i inovativna tržišna ekonomija, koja kvalitetne životne uvjete i demografsku stabilnost osigurava kroz otvaranje radnih mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost. S obzirom da svaka država članica ima značajnu autonomiju u određivanju prioriteta ulaganja te da za značajan broj indikatora podjednaku odgovornost imaju privatni i javni sektor, naš prijedlog je da i financijska raspodjela EU sredstava odražava taj balans te da se ulaganja planiraju u omjeru 50:50.
Prvom polovicom sredstava za javni sektor tj. lokalnu samoupravu i javne tvrtke trebalo bi:
- graditi isključivo infrastrukturu neophodnu za podizanje konkurentnosti države, primarno za kompetitivan i konkurentan obrazovni sektor, zdravstvenu infrastruktura na razini ostalih EU članica te pravosuđe za koje su potrebne sveobuhvatne reforme, ne nužno financijske,
- podizati učinkovitost svojih službi kako bi se umanjili porezi i parafiskalni nameti privatnom sektoru i građanstvu.
Drugom polovicom iznosa, namijenjenog otvorenim pozivima i financijskim instrumentima trebalo bi omogućiti i pomoći privatnom sektoru da:
- podiže konkurentnost gospodarstva,
- podiže BDP direktno kroz razliku izvoza i uvoza te bruto dodanu vrijednost,
- stvara kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta s većom dodanom vrijednosti, zahvaljujući kojima će rasti i osobna potrošnja (rast BDP-a),
- stvara preduvjete za zadržavanje najboljih stručnjaka i kvalitetnih mladih ljudi te privlači talente iz drugih zemalja,
- dobiva znatno veći pristup poticajnim sredstvima za investicije u istraživanje i razvoj (R&D, IRI) kako bismo se mogli nositi s tvrtkama iz ostatka EU koje znatno više ulažu u taj segment.
Jedan od HUP-ovih zahtjeva je i da se za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji mora biti finaliziran do travnja 2021., također organiziraju strukturirane konzultacije s poslodavcima i uzmu u obzir prijedlozi HUP-a. Bespovratna financijska sredstva koja su osigurana za Hrvatsku iz EU proračuna će jedino imati smisla ukoliko se sinergijski povežu s NRS Hrvatska 2030, a oporavak i dugotrajna otpornost mogu počivati jedino na zdravim rezultatima realnog sektora.