Među nizom glasina koje su se u javnosti pojavile uslijed odgađanja završetka popisa stanovništva našla se i ona o mogućem drastičnom smanjenju broja stanovnika u Hrvatskoj. Među ostalim, pojavila se teza da bi brojka mogla iznositi zaista zabrinjavajuće niskih 3,5 milijuna, iako bivši direktor Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof sumnja u vjerojatnost takvog ishoda kada konačno dobijemo rezultate popisa.
Neovisno o stvarnom broju stanovnika, pad u deset godina je vrlo izgledan, pa nije naodmet razmotriti neke očitije posljedice brojke niže od četiri milijuna koja je postala neslužbena psihološka granica za Hrvate. Primjerice, ako je stanovnika zaista osjetno manje, to mijenja niz povezanih statistika, pogotovo onu o BDP-u, što za sobom povlači druge posljedice. Konkretnije, hrvatski bi BDP time bio veći od dosadašnjeg, načelno pozitivna stvar, ali to onda utječe, recimo, na dostupnost europskih sredstava i razine sufinanciranja projekata financiranih novcem iz fondova EU.
Kako je proračun odavno postao potpuno ovisan o tim novcima, jer sada financiraju praktički sve relevantne javne projekte, takav razvoj događaja bio bi vrlo nepovoljan za Hrvatsku. Tu je i velik problem tržišta rada. U pravilu mladi odlaze, ostaju stariji, pa se bazen radne snage sve drastičnije smanjuje, što koči ekonomski razvoj. S tim u vidu, Hrvatska će ili morati razraditi sasvim drugačiji pristup imigraciji, ako želi sačuvati ovakvu strukturu gospodarstva, ili promijeniti tu strukturu tako da bolje odgovara broju stanovnika i dostupnoj radnoj snazi.
Više o posljedicama koje bi mogle proizaći iz ovogodišnjeg popisa stanovništva pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.