Piše: dr.sc. Petar Vušković, ekonomski analitičar
Inflacija akcelerira i probila je granicu od 5 posto. Državni zavod za statistiku je objavio da ona iznosi 5.5 posto. Sada smo u opasnoj zoni jer kada jednom cijene narastu vrlo teško ih je smanjiti. Izvršna i monetarna vlast spavaju. Bojim se da ni aktualna afera HNB-a ne ide u prilog suzbijanju inflacije. Čini se da ih jedino problem inflacije može probuditi iz sna ukoliko diskonvergencija oko inflacije odgodi uvođenje eura. Podsjetimo naša inflacija ne bi smjela biti veća od 1.5 posto prosječne stope inflacije tri zemlje Europske unije s najnižom inflacijom. To je čisto dodvoravanje Europskoj uniji naspram brige za standard građana koji je drastično opao.
Preventivne mjere su trebale biti implementirane kada je stopa rasta inflacije bila između 2 i 3 posto. Sada se s razlogom možemo pitati čemu služi Hrvatski odbor za produktivnost i konkurentnost kojeg je Vlada osnovala 2020. godine ili Ekonomski savjet Predsjednika. Inflacija je ekonomski problem i zahtjeva ekonomska rješenja.
Dva su rješenja. Prvo rješenje je mjera Vlade kojom bi smanjila cijenu hrane. Treba osnovati digitalnu tržnicu ili koristiti postojeću koja se zove Tržnica.hr. Cilj bi bio omogućiti distribuciju jeftinije hrane sa sela u gradove. Hrana je još uvijek jeftinije na selu. Ulogu distribucije hrane može preuzeti Hrvatska pošta koja ima svoje poštanske urede i distribucijske kanale po svim selima. Na takav način bi se smanjio trošak hrane u potrošačkoj košarici što je osobito važno za najosjetljivije skupine građana s nižim dohocima. Drugo rješenje je smanjiti optjecaj novca tj. okrenuti se restriktivnoj monetarnoj politici kako bi se utjecalo na potražnju (smanjiti ponudu kredita, povećati kamatnjak) dok se ponovno ne korigiraju cijene na tržištu. To se radi operacijama na otvorenom tržištu ili stopama obvezne rezerve.
Rast cijena struje, plina i sirovina jesu problem, ali još veći problem je apsolutni rast cijena u svim pravcima kojem svjedočimo. Ima jako puno primjera neopravdanog dizanja cijena. Ekonomisti zaziru od psihologije dizanja cijena jer takvo što nema svoje ekonomsko uporište. S druge strane jako malo se priča o tome kako se srozala kvaliteta (redovi čekanja, jeftiniji supstituti, neljubaznost). Standard građana je jako opao. Vlada i monetarna vlast imaju legitimitet državnog intervencionizma. Krajnje vrijeme je za suzbijanje inflacije.