Svjetski indeks slobode tiska za 2020. godinu kojega su sastavili Reporteri bez granica (Reporters Without Borders) objavljen je prošloga tjedna. U njemu piše kako će sljedećih deset godina biti ključno za slobodu medija zbog pet konvergirajućih čimbenika. Tu su geopolitička kriza vođena agresijom autoritarnih režima, tehnološka kriza zbog nedostatka demokratskih jamstava, demokratska kriza zbog do polarizacije i represije, kriza povjerenja zbog sumnje i mržnje prema tisku i ekonomska kriza. A sve ovo može biti i drastičnije izraženo ako trenutna pandemija potraje.
Istraživanje navodi da je odgovor na pandemiju ilustrirao jasnu povezanost između nivoa cenzuriranja medija u nekim zemljama i njihovog položaja u indeksu. Iran i Kina ključni su primjeri koji su smanjili ili ograničili praćenje pandemije i zauzeli su 173. i 177. mjesto od njih 180.
Prethodna dva izdanja Global Press Indexa upozorila su na krizu koja se pojavila u nekim demokratskim državama, gdje napadi na medije i otvoreno neprijateljstvo prema novinarima rezultiraju češćim i ozbiljnijim nasilnim aktima. Napade na novinare u posljednje vrijeme vidimo i u Hrvatskoj od strane pučanstva, a Hrvatska se na ovoj listi smjestila na 59. mjesto i svrstani smo u grupu zemalja koje su označene egidom 'Noticable problems' što bi u prijevodu značilo da što se tiče slobodne medija imamo vidljive probleme
Na dnu indexa očekivano se nalazi Sjeverna Koreja, a zatim Turkmenistan i Eritreja.
Sjeverna Europa ima najviše medijske slobode u svijetu, a Norveška zauzima prvo mjesto. Slijede Finska i Danska, zatim Švedska i Nizozemska.
Reporteri bez granica sastavljaju ovaj indeks jednom godišnje od 2002. godine, a razine slobode tiska izračunavaju s nizom pokazatelja poput neovisnosti medija, transparentnosti i medijskog okruženja.
