Hrvati su novac najčešće posuđivali za podmirenje svakodnevnih potreba, troškove stanovanja i zdravlje; a među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, zadužilo se najviše Bugara i Rumunja, a najmanje Nijemaca
Pandemija korona virusa značajno se odrazila na ponašanje potrošača i financijsku situaciju građana u Hrvatskoj. Prema Covid-19 financijskom izvješću istraživanja koje je na reprezentativnom uzorku u europskim zemljama provela EOS Grupa, od početka pandemije svaki je peti ispitanik (19 posto) bio prisiljen zadužiti se, a isto tako, svaki peti nije bio u mogućnosti platiti nastala dugovanja.
Prema rezultatima istraživanja, Hrvati su novac najčešće morali posuđivati kako bi podmirili svakodnevne potrebe – za financiranje tekućih troškova života (69 posto), za troškove stanovanja (30 posto) i za zdravlje (23 posto). Ukupno 20 posto ispitanika istaknulo je kako se u idućih šest mjeseci planira zadužiti.
- Iz stavova građana o zaduživanju možemo zaključiti kako će ova kriza imati dugotrajniji učinak na financijsku situaciju građana i slabljenje nacionalne ekonomije, što ukazuje na važnost donošenja kvalitetnih javnih politika. Naravno, naznake stavljanja pandemije pod kontrolu, na globalnoj i nacionalnoj razini, utječu i utjecat će i na gospodarsku perspektivu i na promišljanja građana - ističe direktorica tvrtke EOS Matrix Barbara Cerinski te dodaje kako EOS Matrix, zbog očekivanih otegotnih okolnosti, od početka krize posebno vodi računa o specifičnim situacijama i nastavlja s pozitivnom praksom individualnog pristupa svakom dužniku.
- Naš je cilj osmisliti realan i održiv plan otplate koji dužniku ne stvara dodatne troškove i koji je u skladu s njihovim stvarnim mogućnostima - dodala je Cerinski, ističući kako se mora voditi računa i o pravnoj sigurnosti vjerovnika, koji su zbog financijske krize također u riziku nemogućnosti raspolaganja svojom imovinom.
U istraživanju se pokazalo kako 80 posto hrvatskih građana od početka pandemije nije uspjelo izdvojiti sredstva za nužne ili planirane izdatke. Najviše ih je odustalo od ulaganja u renovaciju (45 posto), kupnje namještaja (31 posto) i odvajanja novca za godišnji odmor (25 posto) te izdataka za zdravlje (14 posto) ili obrazovanje (11 posto). Nakon krize, čak 40 posto građana novac najprije planira potrošiti na održavanje ili renovaciju stana ili kuće, što je u mnogim slučajevima i posljedica razornih potresa. Također, gotovo polovica (42 posto) ispitanika ne očekuje da će u bliskoj budućnosti upasti u dugove.
Na europskoj je razini vidljivo da su pojedinačne zemlje različito izložene posljedicama pandemije – dok se u Hrvatskoj zadužilo 19 posto potrošača, prema Covid-19 financijskom izvješću u Njemačkoj je to 12 posto građana, u Španjolskoj 15 posto, a u Rumunjskoj čak 28 posto, odnosno 32 posto u Bugarskoj.