Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) koji se trebao zaživjeti u Novom Zagrebu na Kajzerici čini se neće doživjeti svoje otvaranje, barem ne u prvotno zamišljenom obliku. Država je ovaj centar uz pomoć fondova EU počela graditi još 2015. godine a do sada je na njega potrošeno oko 280 milijuna kuna. Iako prvotni plan nije realiziran, čini se da neće doći do plaćanja penala jer je, kako se pisalo u medijima prije godinu dana, Ministarstvo ispregovaralo s Bruxellesom da se proširi osnovni koncept SEECEL-a prema a ciljevima i potrebama u okviru programa Digital Europe Programme, pa SEECEL tako postaje ECINTV tj. Europski centar za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina. Formalno, novi centar nastaje kao sljedbenik SEECEL-a iako spomenuti nikad nije zaživio i bio aktivan. Ipak, do penala bi moglo doći jer zgrada još uvijek nije stavljena u funkciju.
Inače, Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe osnovan je još 2009. godine dok je sama zgrada na Kajzerici koja je trebala biti dom Centra nakon mnogih peripetija završena tek početkom ove godine. Kako piše Poslovni, uporabna dozvola je također stigla, ali cure rokovi da se ona stavi u funkciju što bi moglo dovesti do toga da se izgubi potpora EU za financiranje najvećeg dijela troškova projekta. (EU pokriva 85 posto iznosa).
Jedna je od vodećih hrvatskih stručnjakinja za EU fondove, strateško planiranje i javnu nabavu, vlasnica konzultantske tvrtke Avelant Ariana Vela kaže da se u načelu, svrha projekta za koji je potpisan ugovor o financiranju ne bi smjela mijenjati.
- Drugim riječima, ako ste projektom napisali da ćete izgraditi hotel i za to potpisali ugovor, onda ne možete temeljem istog ugovora izgraditi tvornicu jer se radi o potpuno drugačijem projektu. Dakle, načelno govoreći, do ovakve izmjene svrhe ne bi smjelo doći u okviru tada potpisanog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, za projekt SECEEL dodjela je bila napravljena ili izravno ili u ograničenom postupku jer se radilo o projektu koji je trebao biti od strateškog značaja i tu postoje proceduralni načini kako, uvjetno rečeno, sačuvati EU novac i ugovoriti potpuno drugi projekt – objašnjava Vela i dodaje da konkretan slučaj može komentirati samo s razine općih pravila jer nema uvid u cjelokupnu dokumentaciju i ugovore.
Vela kaže kako postoje načini da se projekt prenamjeni ali da je potrebna politička volja svih dionika da bi se to i dogodilo ali i da postoji mogućnost da se izgubi cjelokupno EU financiranje ako se sve odradi 'šlampavo'.
- Žalosno je to da su se određene vladajuće strukture zaklinjale u projekt i tvrdile da se radi o top projektu, a sada mu se u potpunosti mijenja svrha. To puno govori o razumijevanju pojma strateškoga projekta od strane politike – zaključuje Vela.