Sve se veći broj ljudi, razmišljajući o investiranju, okreće kriptovalutama. Tehnologija je omogućila da se 'obični smrtnici' počnu baviti poslom koji je prije desetak godina bio rezerviran samo za profesionalne brokere, pa se sve veći broj, nazovimo ih, običnih ljudi okrenuo investiranju u digitalnu imovinu iz udobnosti svog naslonjača. Kriptovalute su u mainstream ušle na velika vrata pogotovo posljednjih godinu dana kada su mnoge od njih doživjele veliki rast, što je dovelo do toga da je u jednom trenutku jedan bitcoin premašio cijenu od 60 tisuća dolara, dok je druga najpopularnija kriptovaluta, ether, po prvi puta prešla granicu od tri tisuće dolara.
Mnogi danas kupuju, prodaju i plaćaju kriptovalutama, ali o plaćanju poreza na njih još uvijek malo tko obraća pažnju. U mnogim internetskim grupama vezanim uz kripto svijet često se postavljaju pitanja o plaćanju poreza na kriptovalute, ali i mogućim načinima kako to plaćanje izbjeći.
Nema Zakona
Za početak treba reći da Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.
Iz Hrvatske narodne banke su nam na početku rekli da virtualne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, nisu ni strano sredstvo plaćanja u smislu članka 4. Zakona o deviznom poslovanju niti su elektronički novac prema Zakonu o elektroničkom novcu.
- Također, na plaćanja u kriptovalutama ne odnose se odredbe Zakona o platnom prometu (Narodne novine, br. 66/2018.). Uz to, propisima koji su u nadležnosti Hrvatske narodne banke, a koji obuhvaćaju i tri navedena zakona, nisu zabranjena plaćanja u virtualnim valutama – kažu iz HNB-a.
Za porezni tretman kriptovaluta nadležno je Ministarstvo financija – Porezna uprava iz kojeg kažu da se porez na kriptovalute gleda kroz Zakon o porezu na dohodak po osnovi kapitalne dobiti, prema članku 67. navedenog zakona. Kapitalna dobit je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine tj. kriptovaluta.
Iz Porezne uprave kažu da je porezni obveznik 'obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke. Sukladno izmijenjenom zakonu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021., na kapitalnu dobit obveznik je dužan platiti porez od 10 posto + prirez koji je specifičan za svaki grad.'
Znači, promjena kriptovalute u fiat novac oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 10 posto plus prirez. Postoji i iznimka koja kaže da, ako se kriptovaluta drži duže od dvije godine, porez se ne plaća, kao što se ne oporezuje zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu. Ovo sve se odnosi na one koji se bave trejdanjem tj. trgovanjem kriptovalutama.
Međutim, kriptovalute se mogu stjecati i 'rudarenjem' koje se također oporezuje se na temelju Zakona o porezu na dohodak, točnije, porez se plaća na drugi dohodak ili dohodak od samostalne djelatnosti, ovisno o tome obavlja li se 'rudarenje' kontinuirano.
Iz Porezne napominju da 'ako porezni obveznik 'rudarenje' obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to 'osnovno zanimanje', po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a može to učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi)'.
Također, dodaju da 'ako fizička osoba stekne određeni iznos kriptovaluta za određenu protučinidbu, primjerice, gledanje oglasa, ispunjavanje anketa, promociju određenih proizvoda na vlastitoj web-stranici ili drugim načinima oglašavanja, po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak ili dohodak od samostalne djelatnosti kako je prethodno navedeno.'