Svjetski su gradovi na trend zajedničke mikromobilnosti reagirali različite načine, od potpune zabrane malih električnih vozila do potpune otvorenosti, s mnogo varijacija između njih. Neki su s vremenom prilagodili politiku reagirajući na razvoj događaja na terenu, uključujući i reakcije javnosti, a u Hrvatskoj se još čeka zakonski okvir kojim bi se regulirala vozila poput e-romobila, monocikla, ‘segwaya‘. Prijepor je, naravno, ograničenje vožnje i brzine takvih vozila
Sve veća upotreba i dostupnost električnih skutera i sličnih malenih električnih prometala omogućila je gradovima održive načine prijevoza, ali donijela je i mnogo izazova onima koji upravljaju javnim prostorom i prijevozom. Ti su se izazovi pojavili brzo, iznenada, jer su ta mala električna vozila u vrlo kratkom roku zauzela velik broj prometnica, a i pješačkih površina. Gradovi su se vrlo brzo morali nekako prilagoditi novim načinima vožnje i vozilima kakvih donedavno nije bilo. Popularnost e-vozila još je više naglašena zbog nedostatka regulativnog okvira za njihovu upotrebu, što je slučaj i na domaćem terenu. Zbog nepostojanja regulacije trebalo je hitno donijeti lokalne i nacionalne propise te osmisliti pristup organiziranju tržišta. Posljednjih nekoliko godina to je rezultiralo različitim izmjenama i dopunama nacionalnih propisa. Kao i druga vozila koja se koriste cestom, e-romobili ili skuteri moraju biti unutar regulativnog okvira. Gradovi su na trend zajedničke mikromobilnosti reagirali različito, od potpune zabrane do potpune otvorenosti, s mnogo varijacija između njih. Neki su s vremenom prilagodili politiku reagirajući na razvoj događaja na terenu, uključujući i reakcije javnosti, a u Hrvatskoj se još čeka zakonski okvir kojim bi se regulirala mala električna vozila poput e-romobila.
Osobno prijevozno sredstvo
Istina, završeno je e-savjetovanje o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ali sudeći prema komentarima na njegove izmjene, još će se neko vrijeme čekati da zaista zaživi. Kod nas je još Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano da je motorno vozilo svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim onih koja se kreću po tračnicama. Osim što sadržava tu općenitu odredbu, taj zakon ne definira posebno kategorije vozila kao što su električni romobili, električni monocikli, segway i slična, zato je važno propisima urediti sudjelovanje takvih vozila u prometu. Prema trenutačnim propisima, osobe koje voze električni romobil, električni monocikl ili segway smatraju se običnim pješacima, što znači da im je zakonski omogućeno kretanje samo nogostupom. To pokazuje da postojeća zakonska regulativa ne regulira zadovoljavajuće tu problematiku.
Novim zakonom trebala bi se uvesti nova kategorija vozila, osobna prijevozna sredstva, koja će uključivati električne romobile, električne monocikle, segwaye itd., uvjete pod kojima smiju voziti te uvjete koje i vozači moraju ispuniti kad s takvim vozilom sudjeluju u prometu. Naravno, uz nova pravila tu su i prijedlozi za nove kazne. Novim zakonom regulirat će se i pravo i način upotrebe površina po kojima se mogu kretati te uvjeti za vozače koji će takvim vozilima prometovati gradskim cestama.
Kuda voziti
Prema novome zakonskom prijedlogu, osobno prijevozno sredstvo definirano je kao vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila u skladu s posebnim propisima, koje je bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW te koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h. Takvim vozilima smiju upravljati osobe koje su navršile četrnaest godina.
Prema predloženim odredbama, vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkim trakom u smjeru kretanja. Iznimno od toga, ako biciklistička staza ili biciklistički trak ne postoji, vozači takvih prometala mogu se kretati površinama namijenjenima za kretanje pješaka i zonama smirenog prometa, pod uvjetom da se ne kreću brže od prosječne brzine čovječjeg hoda i vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. Vozači romobila i biciklisti preko kolnika će morati gurati svoja vozila ako ondje ne postoji označena biciklistička staza. Noću i danju, posebno u slučaju smanjene vidljivosti, morat će biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Oni mlađi od šesnaest godina morat će imati i zaštitnu kacigu.
Drukčiji prijedlozi
Najveće probleme novoga zakona uočili su u Hrvatskoj nacionalnoj udruzi za e-mobilnost ‘Strujni krug‘. Ondje kažu da pozdravljaju inicijativu Ministarstva unutarnjih poslova da se zakonom normira vožnja električnim romobilima i sličnim uređajima na električni pogon te parkiranje na mjestima namijenjenima za punjenje vozila na električni pogon.
– Posebno želimo istaknuti intenciju zakonodavca kojom želi zaštiti romobiliste omogućujući im vožnju biciklističkom infrastrukturom, a ako ona ne postoji, pješačkim površinama uz prilagođavanje brzine – komentiraju u Udruzi i dodaju kako trenutačna definicija kategorije kojoj pripadaju električni romobili, osobno prijevozno sredstvo, previše ograničava njihovu vožnju jer ne odgovara stvarnom stanju i mogućnostima takvih romobila.
– Posebno se želimo osvrnuti na to da većina romobila prelazi zadane gabarite od 250 W zato što se slabiji modeli pokazuju nepraktičnima u vožnji brdovitim mjestima ili kad je vozačevo opterećenje veće, kao i zbog mogućnosti ubrzanja u kritičnim situacijama kao što je uključenje u promet. Zato zakonodavcu predlažemo promjenu definicije kategorije, odnosno da znatno povisi prag snage motora ili da kategoriju ograniči samo maksimalnom brzinom, odnosno na 25 km/h – kažu u Udruzi i zaključuju da će, ako zakonodavac ograniči brzinu kretanja osobnim prijevoznim sredstvima na pješačkim površinama do brzine čovječjeg hoda, zbog obilježja takvih vozila njihova vožnja postati nesigurna jer nisu predviđena za kretanje tako malim brzinama, odnosno pri malim brzinama njima se teže upravlja, zbog čega nisu sigurni za upotrebu. Predlažu da se u zakonu brzina u pješačkoj zoni definira tako da vozači osobnih prijevoznih sredstava prilagode brzinu kretanja okolini uzimajući pritom u obzir kretanje pješaka i drugih vozila. Tako bi se povećala sigurnost i vozača takvih vozila i svih drugih sudionika u prometu.
Može i bez policije
Ta je problematika u državama članicama Europske unije riješena na različite načine. Treba istaknuti da su neke države članice regulirale vožnju električnih romobila i sličnih sredstava, odnosno naprava, propisima koji nisu u djelokrugu policije te prepustile reguliranje tog problema gradovima, ovlaštenima za uređivanje prometa na svom području.
U Njemačkoj su električni romobili ozakonjeni u lipnju 2019. Dopuštena im je maksimalna brzina od 20 km/h, za upravljanje nije potrebna vozačka dozvola i minimalna je vozačeva dob četrnaest godina. Dopušteno je kretanje po biciklističkim stazama, a ako ih nema, po kolniku, i to ako je postavljen prometni znak ‘dopušteno za romobile‘. Zabranjeno je kretanje po autocestama i pločnicima koji nisu obilježeni posebnim prometnim znakom, dopušten je prijevoz u vozilima javnoga putničkog prijevoza te je obvezno osiguranje od nastale štete prema trećoj osobi i pripadajuća naljepnica, pri čemu godišnje osiguranje stoji od 15 do 30 eura.
U Francuskoj je upotreba električnih romobila i sličnih naprava zakonski uređena u listopadu 2019., svrstani su u kategoriju ‘osobne motorizirane pokretne naprave‘. Zabranjena je vožnja pješačkim stazama, autocestama i nerazvrstanim cestama, a u srpnju 2020. uvedeno je ograničenje brzine na najviše 25 km/h. Predviđeno je da se kreću biciklističkim stazama i cestama u gradovima na kojima je brzina ograničena na 50 kilometara na sat. Nije dopušteno voziti u smjeru suprotnom od ostalog prometa i nije dopuštena upotreba slušalica tijekom vožnje. Na svakom romobilu smije biti samo jedna osoba, a na brzim cestama na kojima se iznimno dopušta kretanje e-romobilima vozači moraju imati kacige i reflektirajuću odjeću. Za kršenje tih propisa predviđene su novčane kazne od 135 do 1500 eura, npr. do 135 eura za vožnju pješačkim površinama i 35 eura za parkiranje električnih romobila na pješačkim površinama. Najviša kazna primjenjivat će se na vozače koji će voziti prebrzo.
Poput bicikla na sjeveru
U Norveškoj i Švedskoj električni romobili svrstani su u kategoriju bicikla uz ograničenje brzine od 20 km/h. Švedska je zabranila upotrebu bilo kakvih motoriziranih romobila na biciklističkim stazama koji postižu brzinu veću od 20 km/h. U Španjolskoj je pak dopuštena brzina od šest do 25 km/h ovisno o površini: pločnik, biciklistička staza, kolnik. Obvezno je osiguranje od štete nanesene trećoj osobi i nije dopuštena vožnja međugradskim cestama. Gradovi samostalno donose lokalnu regulativu.
U Belgiji su električni romobili svrstani u kategoriju bicikala uz neka ograničenja i njima smiju upravljati osobe starije od 18 godina uz ograničenje brzine na 25 km/h. U Italiji je dopušteno kretanje biciklističkim stazama, kolnikom i pločnikom; dopuštena je brzina 30 km/h po kolniku, 20 km/h po biciklističkim stazama i 6 km/h po nogostupu. Dopušteno je unošenje u vozila javnog prijevoza putnika i za upravljanje nije potrebna vozačka dozvola.
U Velikoj Britaniji i Irskoj električni romobili svrstani su u kategoriju motornog vozila, zabranjeno ih je voziti po pješačkim površinama i javnim prometnicama; dopuštena im je vožnja samo po privatnom zemljištu. Vozači uhvaćeni u nepropisnoj vožnji električnim romobilom kažnjavaju se novčanom kaznom od 300 funti i kaznenim bodovima.