U prisustvu premijera Andreja Plenkovića, ministara Marka Pavića i Tome Medveda, te predstavnika lokalne vlasti i brojnih uzvanika iz prometnog sektora, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric potpisali su 27. prosinca 2019. godine ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvaski Leskovac- Karlovac“.
Riječ je o dionici pruge dugoj 44 kilometra, čijom dogradnjom započinje i realizacija tzv. „nizinske pruge“ od Zagreba prema Rijeci, a čiji je sjeverni dio već započeo ugovaranjem izgradnje dionice pruge od Križevaca do Koprivnice i Botova, gdje se početak radova, kazao je Ivan Kršić, očekuje sredinom 2020. godine.
Osim unaprijeđenja i ubrzanja lokalnog željezničkog prometa, važnost izgradnje ne samo ove dionice, već i dovršenje čitave ideje „nizinske pruge“, kojoj točnije odgovara naziv „brza pruga“ koja povezuje Botovo na mađarskog granici preko Zagreba s Rijekom, značajno će povećati konkurentnost luke u Rijeci i njenu povezanost sa srednjom Europom.
Vrijednost danas potpisanog ugovora je 2,7 milijardi kuna, u čemu je 85 posto udio bespovratnih sredstava povučenih iz Kohezijskog fonda u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Ugovorom je predviđen i dovršetak spomenute dionice do kraja 2023. godine.
U projektu osim rekonstrukcije postojeće pruge i izgradnje drugoga kolosijeka, predviđena je rekonstrukcija kolodvora u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu, postojećih stajališta u Mavračićima, Desincu, Domagoviću i Lazini, a sadašnji kolodvori u Horvatima, Zdenčini i Draganićima dobit će status stajališta. U sklopu rekonstrukcije pruge bit će i obnova i modernizacija stabilnih postrojenja električne vuče, signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, čime će se omogućiti i vožnja do najveće dopuštene brzine od 160 km/h.
Za sljedeće dvije dionice; od Karlovca do Oštarija, te od Oštarija do Škrljeva, u tijeku su natječaji za izradu studijske i projektne dokumentacije, kazao je Ivan Kršić. Za četvrtu dionicu od Škrljeva do Rijeke u tijeku ishođene su lokacijske dozvole, a započela je i izrada glavnog projekta.
Uz trenutno najveći željeznički infrastrukturni zahvat na dionici od Dugog Sela do Križevaca na sjevernoj tradi „nizinske pruge“, kazao je ministar Butković, te dalje od Križevaca preko Koprivnice do granice s Mađarskom u Botovu.
- Danas u prometnu infrastrukturu ulažemo više od 20 milijardi kuna, što znači da smo pokrenuli jedan od najvećih investicijskih ciklusa u prometnu infrastrukturu u posljednje vrijeme. Trenutno je u provedbi 85 projekata, što podrazumijeva gradnju cesta, luka, zračnih luka, od kojih smo ove godine otvorili zračne luke Split i Dubrovnik, izgradnju zagrebačkog rotora, nabavu autobusa, tramvaja, a sada većina ulaganja ide u željeznicu. Već u siječnju čemo potpisati više od milijardu kuna vrijedan ugovor o nabavi 21 elektromotornog vlaka, što će također biti sufinancirano sredstvima iz Kohezijskog fonda EU-a, kazao je Oleg Butković.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković smatra da će se vrijeme prometovanja željeznicom od Karlovca do Zagreba od 2024. godine ovim projektom prepoloviti, a činjenicu modernizacije željezničke infrastrukture stavlja u sinergijski kontekst konkurentnosti Hrvatske koji bi trebao nastati i iz predstojećeg predsjedavanja Hrvatske Vijećem Europske unije.