Pišu: Marija Juran i Sandra Katić, menadžerice u Deloitteovu Odjelu poreznog savjetovanja
Ključna je strategija za rast u idućih 12 odnosno 36 mjeseci – produktivnost. Važni su i digitalna transformacija, razvoj novih proizvoda i usluga, poboljšanje strukture troškova, rast tržišta, inovacije u procesu rada, jačanje timova, udruživanje pri izvođenju projekata, ulazak na nova tržišta i zapošljavanje kvalitetnih ljudi. Čini se jednostavno, no bit će to velik izazov za glavne menadžere i voditelje timova
Prilagodljivost na 'novo normalno' glavna je tema od početka pandemije bolesti COVID-19. U posljednjih 75 godina suvremene povijesti nijedna kriza nije tako jako utjecala na ljudsko ponašanje i tako ubrzala promjene uvođenjem novih tehnologija i digitalnom transformacijom poslovanja.
Deloitteovo zadnje istraživanje pokazuje da su voditelji privatnih poduzeća iskoristili tu krizu kao katalizator za poticanje promjena u svim područjima svoga poslovanja. Tražili su se novi savezi u digitalnoj transformaciji i novoj opskrbnoj mreži. Povećavao se napor da se ojača povjerenje zaposlenika, kupaca, dobavljača i drugih interesnih skupina. Da bi bila održiva, društva su preispitivala svoju svrhu i prihvaćala nove mogućnosti o tome kako se i gdje posao obavlja. Kako je svijet usporavao, tempo promjena znatno se ubrzavao. Međutim, istraživanje je pokazalo da sama brzina ne osigurava opstanak. Ako postoji jedna sveobuhvatna riječ koja bi mogla opisati čemu su društva težila, bila bi to 'fleksibilnost'.
Deloitte je navedeno istraživanje proveo u suradnji s društvom OnResearch da bi se utvrdilo kako su se privatna društva nosila s novonastalom situacijom prouzročenom pandemijom. Anketirano je 2750 ljudi iz vodećega kadra o iskustvima i planovima za konkurentnost. Ispitanici su bili vlasnici društava, članovi uprave, izvršni direktori, potpredsjednici, voditelji ili direktori. Prema djelatnostima najviše ispitanika dolazi iz potrošačkog ili industrijskog sektora, tehnologije, medija i komunikacija, financijskih usluga, energije i zdravstvene njege. Ključnim faktorima opstanka pokazali su se fleksibilnost i ubrzanje, zbog čega će izazov za voditelje privatnih društava biti prihvatiti ih i integrirati u svoje poslovanje.
Potreba čuda čini
Privatna društva nastoje učiniti svoje poslovanje konkurentnijim digitalnom transformacijom, preusmjeravanjem prioriteta na održivost i usmjeravanje na svrhu poslovanja. Mnoga su društva već prije pandemije počela mijenjati način poslovanja. Tako je 69 posto ispitanika potvrdilo da se digitalna transformacija znatno ubrzala tijekom krize. Društva koja nisu prije pandemije imala dugoročnu strategiju razvoja budućnosti rada, traženja talenata te mobilnosti rada, teže se nose s posljedicama pandemije. Više od 66 posto ispitanika smatra da će društvo ostati usredotočeno na održivost i pronalaženje načina za redukciju ispuštanja ugljika, a više od 60 posto smatra da se nabavni lanci trebaju redizajnirati kao rezultat novonastale situacije.
Ispitanici su morali dati svoje mišljenje o sedam elemenata organizacijske sposobnosti. U izgradnji organizacije otporne na buduće krize anketa pokazuje da se svi elementi smatraju temeljnim za održavanje fleksibilnosti. Prvi korak odnosi se na izgradnju strategije kratkoročnog i dugoročnog razvoja s definiranjem koraka kako to postići. Ispitani voditelji vjeruju da su rast i tehnologija među najvažnijim elementima za izgradnju otporne organizacije. Također prepoznaju potrebu za osuvremenjenjem poslovnih procesa, ulaganjem u svoje ljude, jačanjem kapitala, upravljanjem okolišem i društvenim resursima.
Nadalje, više od 79 posto društava provelo je korake za rješavanje problema transformacije procesa rada i osuvremenjenja poslovanja, jednih od ključnih čimbenika opstanka poslovanja. Više od 50 posto društava potpuno je uvelo nove strategije ili je na pola puta do dovršetka uvođenja. Društva optimiraju strukturu radnoga kapitala i poslovnog portfelja. Unatoč pandemiji i dalje su okrenuta promišljanju ekološki održivog poslovanja i uz transformacije uzrokovane pandemijom uključile su transformacije koje vode prema održivom razvoju.
Dugotrajne posljedice
Pandemija je razorila i dalje razara privatna društva diljem svijeta. Opskrbni lanci, koji su već godinama prije bili kritična točka poslovanja, tijekom pandemije postali su točka koja razara. Sa zatvorenim proizvodnim pogodnima diljem svijeta, smanjenim i skupljim kapacitetom rada stvara se okružje u kojem bi zbog nestašice proizvoda cijene mogle ubrzano rasti. Danas smo svjedoci rasta cijene željeza, čelika i stiropora zbog nestašice na tržištu. Ispitanici vjeruju kako će se široke posljedice pandemije osjećati ne samo idućih 12 mjeseci već nekoliko godina.
Rukovodeće osoblje pred sobom ima težak zadatak: uza sve veće izazove, poput kibernetičkih napada, povećane tržišne konkurencije, brige za okoliš i prilagođavanja na zelenu proizvodnju, poslovanje su uz negativan utjecaj klimatskih promjena u postupku proizvodnje dodatno opteretile posljedice pandemije. Preferencije kupaca promijenile su se svjetlosnom brzinom na početku pandemije, još nisu potpuno stabilne i teže ih je predvidjeti nego prije njezina početka.
Više od 30 posto ispitanika vjeruje da će utjecaj pandemije na ponudu i potražnju na tržištu trajati dulje od 12 mjeseci, a poteškoće u lancu opskrbe i isporuci osjetit će se i za godinu dana. Za ublažavanje dugoročnih posljedica pandemije u poslovanju ispitanici će preispitivati rizike poslovanja i modele opskrbe te će i dalje biti usredotočeni na klimatske promjene i socijalna pitanja.
Očekivanje oporavka
Projekcije očekivanog oporavka različite su ovisno o tome smatra li rukovodeće osoblje organizaciju otpornom da buduće krize. Ispitanici koji vjeruju da rade u otpornoj organizaciji optimističniji su kad je riječ o oporavku. Rast produktivnosti, prihoda i profita očekuje više od 75 posto ispitanika koji rade u visokootpornim organizacijama. S druge strane, samo nešto više od 40 posto ispitanika koji rade u društvima koja iznimno pogađa kriza i koja se ne mogu brzo prilagoditi očekuje rast produktivnosti, prihoda i profita. Ključna je strategija koju više od 48 posto ispitanika smatra faktorom za rast u idućih 12 odnosno 36 mjeseci – produktivnost.
Ostale strategije temelje se na digitalnoj transformaciji, razvoju novih proizvoda i usluga, poboljšanju strukture troškova, rastu tržišta, inovacijama u procesu rada, jačanju timova, udruživanju pri izvođenja projekata, ulasku na nova tržišta i zapošljavanju kvalitetnih ljudi.
Veliki oprez pri zapošljavanju
Istraživanje pokazuje oprez u planovima zapošljavanja za iduću godinu. Samo 11 posto društava planira povećati broj zaposlenika, a osam ih posto istodobno projicira pad broja zaposlenih. Isti broj zaposlenika planira zadržati 34 posto ispitanika, a 28 posto traži fleksibilnije uvjete zapošljavanja i spremno je zamijeniti zaposlenike suradnicima (freelance model suradnje). Visokootporna poduzeća ističu se usredotočenošću na zapošljavanje natprosječno raznolike snage. Iskorištavajući raznolikost ljudskih potencijala, imaju veći udio inovacija od društava s ispodprosječnom raznolikošću, što im daje prednost u odnosu na konkurenciju.
Čarobna riječ: digitalizacija
Digitalizacija je postala važno područje fokusa. Istraživanje otkriva da voditelji mnogo očekuju od ulaganja u nove tehnologije. Među ostalim, očekuju da će digitalizacija pridonijeti rastu prodaje i kontaktu s kupcima, ojačati sposobnost upravljanja te minimizirati troškove.
Više od 27 posto društava počelo je postupak digitalizacije prije početka pandemije, a 36 posto pokrenulo ju je kao odgovor na krizu zbog početka pandemije. Društva koja su sudjelovala u istraživanju predviđaju dodatna ulaganja u informatičku sigurnost, prelazak na arhiviranje u oblaku i ulaganje u analize podataka. Manji dio ispitanika predviđa ulaganja u robotiku, dronove i autonomna vozila.
Otvorena komunikacija
Kriza je pojačala preispitivanje svrhe i misije poslovanja. Zaposlenici kojima je sigurnost prioritet i koji vjeruju svojim poslodavcima rade predanije i stavljaju društvo ispred osobnih potreba. Društva se okreću transparentnom poslovanju, otvorenije komuniciraju sa zaposlenicima kako bi izgradila povjerenje u vremenima neizvjesnosti. Redovito ispituju i povjerenje kupaca, informiraju ih o koracima koje su provela da bi smanjila ispuštanje ugljika, i to kako bi kupci bili informirani koliki ugljikov otisak ostavlja njihov omiljeni brend.
Privatna društva u svoje dugoročne ciljeve ugrađuju agilnost, fleksibilnost, svrhu, kulturu, što im je pomoglo u ubrzanju transformacije na početku pandemije. Danas bolje razumijemo strategije i osobine koje pomažu voditeljima u izgradnji otpornih društava. Ulaganja u sljedećim razdobljima bit će ključna u izlasku iz krize i pozicioniranju na tržištu u budućnosti.